Svećenički poziv namijenjen je mladićima koji razmišljaju o tome da postanu svećenici potrebno je prije da jedan period svog života posvete promišljanju o tome koja je stvarno Božja volja za njihov budući život. Kroz promišljanje dobro će razlučiti Božju volju te odluku je li svećenički poziv za njihov život ono pravo.

Ako se odluče postati svećenici, mladići će upisati i pohađati bogosloviju, odnosno vjersku školu. To je najčešće škola ili zavod za učenje teoloških i drugih predmeta, gdje se školuju i pripremaju za buduće svećenike.
Kod nas u Hrvatskoj, trenutno, situacije je ovakva:
- Budući svećenici rimokatoličke vjeroispovjesti prvo upisuju i trebaju završiti petogodišnji studij teologije. Nakon završetka studija teologije, još 1 godinu sudjeluju u pastoralnom radu, te se na kraju zaređuju za svećenika. Kod nas imamo teološki studij u Zagrebu.
Što se tiče drugih značajnijih vjeroispovjesti u Hrvatskoj, dodala bih još i ovo:
- Budući svećenici pravoslavne vjeroispovijesti školuju se na sličan način kao prethodni, no u Hrvatskoj ne postoji ustanova za takvo školovanje.
- Za islamsku vjeroispovijest nisu nužni školovani svećenici jer imam znači “prvi u molitvi”, a što govori da imam može biti i najstariji sudionik zajednice, te netko tko najbolje poznaje vjerski obred, odnosno vjerske knjige (Kur’an). Ipak, suvremeni islam potencira školovanje za svećenika. Islamski vjerski odgoj počinje u mektebu (osnovna vjerska škola), a nastavlja se u medresi (srednja vjerska škola). Školovani imam treba završiti medresu. Mekteb i medresa u Hrvatskoj djeluju pri džamiji u Zagrebu. Čak štoviše, imami danas sve češće završavaju islamski teološki fakultet iako on ne postoji u Hrvatskoj.