Od čega se sastoji nafta?

Question

Od kojih elemenata se sastoji nafta? Gdje su nalazišta nafte?

Answer 1

Sirova, tekuća nafta se nalazi akumulirana u različitim poroznim kamenim formacijama u Zemljinoj kori i ekstrahira se za sagorijevanje kao gorivo ili za preradu u kemijske proizvode. Sirova nafta je mješavina relativno hlapljivih tekućih ugljkovodika (spojeva koji se uglavnom sastoje od ugljika i vodika), iako sadrži nešto sumpora, kisika i dušika. Ti elementi tvore veliku raznolikost složenih molekularnih struktura, od kojih se neke ne mogu lako identificirati. Sirovu naftu obično karakterizira vrsta ugljikovodikovog spoja koji je u njoj najzastupljeniji: parafini, nafteni i aromati. Parafini su najčešći ugljikovodici u nafti, a određeni tekući parafini su glavni sastojci benzina i zbog toga su vrlo korisni. Nafteni su važan dio svih tekućih rafinerijskih proizvoda, a tvoje i neke od teških asfaltnih ostataka rafinerijskih procesa. Aromati uglavnom čine manji postotak većine sirovih proizvoda. Najčešći aromatik je benzen, popularni građevni blok u petrokemijskoj industriji. 

Budući da je sirova nafta mješavina različitih sastojaka, njezina fizikalna svojstva se također razlikuju. Npr., izgledom se kreće od bezbojne do crne. Najvažnije fizikalno svojstvo je specifična težina. Sirova ulja se mogu klasificirati kao teška, srednja i lagana.

 

Izvor: https://www.britannica.com/science/crude-oil

Answer 2

Da prije mnogo tisuća godina biljke i životinje nisu nastanjivale naš planet, gotovo sigurno danas ne bismo imali naftu, koja je za čovjeka jedan od osnovnih izvora energije. Razgradnjom ovih organizama, koji su dospjeli u unutrašnjost Zemlje i bili podvrgnuti djelovanju niza kemijskih promjena, nastala je crna ljepljiva tekućina.. Nafta je mješavina velikog broja spojeva koje nazivamo ugljikovodicima.

Organske tvari su tektonskim gibanjima i slijeganjem Zemljine kore tonule sve dublje. Težina stijena i visoka temperatura u unutrašnjosti Zemlje uzrokovale su miješanje tih tvari i njihovu razgradnju.

Nalazišta nafte se nalaze na različitoj dubini, a to ovisi o terenu. Zbog svoje specifične težine nafta se diže prema površini. Zastaje samo kada naiđe na nepropusne stijene. Ima slučajeva da se nafta pojavljuje sama od sebe na površini, kao na primjer u prostranim jezerima koja su nastala na području Bliskog Istoka, ali u najvećem broju slučajeva vadi se iz zemlje bušenjem.

Answer 3

Nafta, tamna i viskozna tekućina, pretežito je smjesa ugljikovodika (prvenstveno alkana, cikloalkana i aromatskih spojeva), ali i malih količina sumpora, kisika i dušika.

Nafta je na mnogim svojim ležištima prije sama izbijala iz Zemlje, danas se njezina ležišta predviđaju na područjima gdje su u prošlosti taložene velike količine organskih tvari  (poput viskih šuma paprati) u anaerobnim uvijetima. Nalazišta se mogu nalaziti na dubinama od nekoliko metara do nekoliko kilometara, a najdublja bušotina nalazi se u Oklahomi (SAD).