Poduzetnici su vrlo često vođeni prioritetom kako platiti što manje poreza i pritom najčešće ne vode puno računa o financijskim pokazateljima koji proizlaze iz njihovih bilanci i računa dobiti i gubitka. Takvo agresivno smanjivanje dobiti ima za posljedicu lošu strukturu bilance (mali kapital i rezerve u odnosu na dug) kao i nisku profitnu maržu. Takve tvrtke potom često imaju probleme kad žele realizirati kredit ili pak prijaviti projekt na neki EU natječaj. Naime, EU natječaji vrlo često imaju neke zahtjeve za samu prihvatljivost projekta i prijavitelja, a koji se direktno računaju iz financijskih izvještaja i samog poslovanja. Tako, npr, poduzetnik ne smije biti u teškoćama što znači da mu kapital i rezerve ne smiju biti manje od polovice upisanog temeljnog kapitala, a kod velikih poduzetnika imamo posebne odredbe za utvrđivanje poduzetnika u teškoćama: omjer duga i kapitala te EBITDA pokriće kamate.
U zadnje vrijeme se za prihvatljivost poduzetnika gleda i EBITDA koja mora biti pozitivna, a nije neuobičajeno da se gleda čak kumulativ iste kroz 3 godine koje prethode prijavi projekta.
Nadalje, sami kriteriji ocjenjivanja u večini natječaja, također gledaju neke pokazatelje iz financijskih izvještaja poput: neto profitne marže, koeficijenta tekuće likvidnosti, prihoda u odnosu na traženu potporu, koeficijenta zaduženosti i slično.
Puno tvrtki nepotrebno gubi bodove na tim kriterijima, samo iz razloga što nisu vodili računa o financijskom položaju i pokazateljima prilikom izrade završnih računa. Ovo će biti posebno bitno u idućem financijskom razdoblju (prvi natječaji kreću 2021.) jer MRRFEU najavljuje da će naglasak staviti na natječaje s rang listom, što znači da će svaki bod biti bitan.
Najčešći propusti poduzetnika kod izrade financijskih izvještaja, a na koje je lako utjecati:
- Pozajmica vlasnika tvrtki- gotovo svi poduzetnici ovo vode kao kratkoročnu obavezu društva, a i sami kažu da ne misle vršiti povrat kroz godinu dana. Takve uplate se mogu voditi kao:
- kapitalna pričuva društva ili
- dugoročna obveza.
U prvom slučaju direktno utječete na dva pokazatelja: keoficijent tekuće likvidnosti (kratkotrajna imovina /kratkotrajne obveze) i na koeficijent zaduženosti (omjer kapitala i duga). Kapitalne pričuve možete kad nastupe takve okolnosti i neoporezivo isplatiti vlasnicima, ali vodite računa da u Društvenom ugovoru ili Izjavi o osnivanju imate predviđenu mogućnost dodatnih činidbi, kako bi izbjegli svaki rizik da takva uplata bude oporeziva (nije oporeziva).
U drugom slučaju utječete samo na koeficijent tekuće likvidnosti.
- Imate vlastitu imovinu koju društvo koristi, niste je nigdje zaveli u financijske izvještaje- opet imate mogućnost takvu imovinu uključiti u imovinu društva i kapitalne pričuve.
- Neto dobit – bitno je znati da svaki natječaj iz EU fondova traži neki postotak vlastitog financiranja i da u prijavi morate razumno objasniti i dokazati da ste za to spodobni. Najlakše je to dokazati na način da imate dobit prethodne godine dovoljnu za pokriće svog dijela projekta ili bar da imate zadržanu dobit prethodnih godina u tom iznosu. Stoga je potrebno malo dugoročnije razmišljati prije nego ubijete dobit do kraja (na razne načine, mnogi su često osporivi u poreznom nadzoru) ili pak, sve isplatite.
Mnoge tvtke imaju mogućnost i uvjete za plaćanje poreza na dobit po prepolovljenim stopama ili čak i ne plaćati porez na dobit, a da nisu ni svjesne tih mogućnosti. O mogućnostima smanjenja poreza na dobit odgovaram u zasebnim pitanjima: Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte, Zakon o poticanju ulaganja i općenito ozakonskim mogućnostima umanjenja porezne obveze.
Ima i tvrtki koje imaju gubitak iz poslovanja, ali recimo, rade na RD projektima i u toku godine su došle u fazu da je proizvod pred samim završetkom te da su ispunjeni uvjeti za kapitalizaciju troškova razvoja (uvjeti su propisani u MRS 38 i HSFI 5). To znači da se svi troškovi tog projekta, od dana kad su zadovoljeni svi uvjeti, mogu evidentirati na dugotrajnu nematerijalnu imovinu, a ne na rashode te godine, te se ta dugotrajna imovina kasnije amortizira. U toj godini se smanjuju rashodi i raste profitabilnost.
Dodatno, iznimno je bitno za poduzetnike, posebno one koji planiraju prijavljivati neke EU natječaje, da vode računa kako je računovodstvo iskazalo prosječan broj zaposlenika prema satima rada, da li je iskazalo prihode iz inozemstva u dodatnim podacima u sklopu GFI POD izvještaja i slično. Zašto? Zato jer se to provjerava u natječajima, boduje se i računa u pokazatelje projekta i poziva. Na primjer, primjetila sam da često računovodstva iskazuju isti broj zaposlenika prema satima rada kao što je i broj prosječnog broja radnika. To u pravilu ne može biti isti broj jer se različito računa pa se tako kod izračuna zaposlenika prema satima rada oduzimaju godišnji odmori, bolovanja i slično te ispada manji broj. Zašto je to bitno? U nekim situacijama će vam biti iznimno važno kod određivanja veličine poduzetnika (npr, ako imate 10 i više zaposlenika prema satima rada 2 godine za redom onda niste mikro nego mali poduzetnik), a intenziteti potpore nisu isti. Ukoliko i niste na tim „rubnim“ veličinama gdje visite o niti da li ste mikro, mali, srednji ili veliki, opet je bitno jer većina natječaja traži povećanje broja zaposlenika (prema satima rada) kao indikator. Dakle, ako ste startali s nepotrebno prevelikim iskazanim brojem zaposlenika jer vam se nije dalo ispravno izračunati kod ispunjavanja GFI POD za prethodnu godinu, imate višu startnu osnovicu što vam nikako ne ide u korist.
Puno je još sitnica koje mogu biti bitne, ovo su nekako najčešći propusti.
