Ne postoje zakonom propisani limiti kojima se ograničava da jedna fizička osoba uplaćuje drugoj fizičkoj osobi novce. Možda bi eventualno nakon neke velike transakcije (u milijunima) slijedile dodatne provjere (eventualno telefonski poziv), ali vjerojatno se niti to ne bi dogodilo.
Problem ograničenja kod transakcije je kod samih banaka odnosno financijskih institucija kod kojih inicirate transakciju. Naime, one imaju svoje različite mehanizme zaštite u poslovanje gdje su neki mehanizmi zaštite upravo radi Vaše osobne zaštite vlastitih financijskih sredstava koje čuvate kod njih. Jedna od takvih zaštita je i mehanizam limitiranja iznosa novca jedne i / ili ukupnog broja tjednih/mjesečnih/godišnjih transakcija.
Konkretno to znači da npr. Kekspay ima mjesečni gornji limit od 20.000 kuna koliko najviše novaca možete nekome poslati unutar mjesec dana. Također, drugi gornji limit koji ima je 5.000 kuna po jednoj transakciji. To znači da i dosegnete mjesečni limit s najmanjim brojem uplata (nekome), trebali biste barem 4 puta uplatiti po 5.000 kuna i nakon toga u ostatku tog mjeseca više nećete moći slati novce s tog računa. To je najgore što će Vam se dogoditi, no neće Vam zbog toga "porezna pokucati na vrata".
Što se tiče porezne stvar je dosta kompleksnija, ali ne baš tako kako navodiš. Naime, Kekspay je samo produžena ruka klasičnih bankovnih transakcija u Hrvatskoj preko klasičnog IBAN-a tako da sve transakcije su ovdje sprovedene kao u internet bankarstvu. A ono što zna hrvatska banka o tvom računu može vidjeti i hrvatska porezna. Revolut i Skrill nisu primarno smješteni u Hrvatskoj te stoga porezna nema direktan uvid u poslovanje ovih financijskih usluga.
