Da li su ljeta u Hrvatskoj značajno toplija nego ikad prije?

Question

Da li temperature u Hrvatskoj ljeti značajno rastu (npr. zadnjih 10 do 50 godina) uslijed općenitog Zemljinog zagrijavanja pod pretežno utjecajem ljudskog, ali i drugih prirodnih faktora?

Da li je točno kad portali napišu da očekujemo "nezapamćene vrućine" ovo ljeto?

Answer 1

Ne bih nužno rekla da su temperature toliko visoke kao nikada prije. Zatopljenje se više osjeti u tome što ti periodi visokih temperatura duže traju nego u prošlosti. U Hrvatskoj su ljeta uvijek bila topla, pogotovo na obali. Ali, sada je osjećaj tih nesnosnih vrućina pojačan zato što one dulje traju.

Primjerice nekada se pamtio jedan do dva najtoplija dana u godini negdje u sedmom ili osmom mjesecu. A sada su se ti iznimno vrući, sparni dani kada se temperature penju iznad 35°C produžili na cijeli period od recimo tjedan dana bez ikakvog osvježenja i to je problem. U tome se vidi taj porast prosječne godišnje temperature.

Answer 2

Ako gledamo zatopljenje na području Hrvatske prema podacima DHMZ, u svim razdobljima od 1901. godine, te sve više u novijim razdobljima (u odnosu na srednje toplinske uvjete u razdoblju 1961-1990.) statistika govori sljedeće:

• postoje pozitivni i sve više rastući trendovi anomalija srednje temperature zraka te povećanje broja toplih dana i toplih noći

• negativni i sve izraženiji trendovi broja hladnih dana i hladnih noći

Od početka XX. stoljeća najveći doprinos porastu temperature u kontinentalnomu dijelu Hrvatske daju zimske, a na obali ljetne temperature zraka. Naime, posljednjih 50 godina i u kontinentalnomu dijelu Hrvatske najveće je zatopljenje je ljeti i u jesen.

Rangiranje odstupanja srednje godišnje temperature zraka u razdoblju 1901-2015. od statističkog srednjaka za 1961-1990. pokazuje da je, kao posljedica ubrzanog zagrijavanja atmosfere od kraja XX. stoljeća, ...

• 15 najtoplijih godina zabilježeno u posljednja dva desetljeća, a
• čak 13 najtoplijih godina od 2000. godine.

Geografski, područje Hrvatske je dio globalne klime, a ovi mikro pokazatelji klimatskih promjena u skladu su sa susjednim, regionalnim, pa i srazmjerno globalnim pokazateljima globalnog zatopljenja gdje su također prisutne "nezapamćene vrućine".

Answer 3

Desavali su se i ranije takoreci fenomeni da jednom u 20 godina se zadesi da bude najhladnija zima im najtoplije ljeto ali idućih godina su se vraćale temperature u normalne granice. Međutim posljednjih godina su izraženiji ti slučajevi i konstantni su ti nikako ne prestaju. Smatra se prema proračunu da svake godine temperature rastu za 0.2°c i da će kroz decenije i godine dolaziti do masovnog otopljavanja leda i pojave velikih padavina sto uzrokuje brojne probleme kao što su : poplave, klizišta, odroni, uništavanje usjeva, smanjena plodnost zemljišta a efekat El nino iz tihog oceana radi tako da na mjestima gdje bi '' trebalo'' da se izluce padavine dolazi do suse a tamo gdje bi trebalo da prestanu padavine dolazi do povećanja padavina.

Answer 4

Za početak, podijelimo klimatske promjene u ova klimatska razdoblja:

1. P0 = 1971.-2000.
2. P1 = 2001.-2020.
3. P2 = 2021.-2050.

Za dva uzastopna klimatska razdoblja već u prvoj polovici 21. stoljeća očekuju se u Hrvatskoj znatne razlike, u odnosu na referentno razdoblje P0, i to u promjenama toplinskih stanja povezanih s toplinskom neugodom kao posljedicom globalnoga zatopljenja (prema ansamblu simulacija od 6 regionalnih modela iz baze EURO-CORDEX i uz scenarij stakleničkih plinova RCP4.5).

Znači, ono što klimatske karte za Hrvatsku pokazuju su očekivane klimatske promjene jer je upravo očekivana promjena srednjeg broja dana s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad 35°C ljeti (P1 prema P0 i P2 prema P0) uz horizontalnu rezoluciju od 50 km (na lijevo) i 12.5 km (na desno).

Answer 5

Ljeta u Hrvatkoj, ali i u ostalim dijelovima svijeta su toplija nego prije i za do 10 °C.

To je posljedica ljudskog nemara prema okolišu. Onečišćenje okoliša i zraka uništava ozonski omotač te Sunčeve zrake bolje prodiru na Zemlju.

Osim toga i zrak je postao užasno zagušljiv te je gotovo nemoguć za disanje ljeti. Težina zraka i gustoća zraka je uistinu drugačija nego prije. Sjećam se kada sam bila mala da je normalna, uobičajena temperatura ljeti u Hrvatskoj bila do 32 °C, a sada je to i do 45 °C.