Ako gledamo zatopljenje na području Hrvatske prema podacima DHMZ, u svim razdobljima od 1901. godine, te sve više u novijim razdobljima (u odnosu na srednje toplinske uvjete u razdoblju 1961-1990.) statistika govori sljedeće:
• postoje pozitivni i sve više rastući trendovi anomalija srednje temperature zraka te povećanje broja toplih dana i toplih noći
• negativni i sve izraženiji trendovi broja hladnih dana i hladnih noći
Od početka XX. stoljeća najveći doprinos porastu temperature u kontinentalnomu dijelu Hrvatske daju zimske, a na obali ljetne temperature zraka. Naime, posljednjih 50 godina i u kontinentalnomu dijelu Hrvatske najveće je zatopljenje je ljeti i u jesen.
Rangiranje odstupanja srednje godišnje temperature zraka u razdoblju 1901-2015. od statističkog srednjaka za 1961-1990. pokazuje da je, kao posljedica ubrzanog zagrijavanja atmosfere od kraja XX. stoljeća, ...
- 15 najtoplijih godina zabilježeno u posljednja dva desetljeća, a
- čak 13 najtoplijih godina od 2000. godine.
Geografski, područje Hrvatske je dio globalne klime, a ovi mikro pokazatelji klimatskih promjena u skladu su sa susjednim, regionalnim, pa i srazmjerno globalnim pokazateljima globalnog zatopljenja gdje su također prisutne "nezapamćene vrućine".