Pročitala sam negdje na internetu da su neke od najgorih balkanskih uvreda da je Tesla bio Hrvat, da Hrvati su 'južni Srbi', Makedonci da su 'katolički Srbi', a da su Slovenci potomci alpskih Srba. Također, kako ta izjava razljuti Slovence, jednako reagiraju i Bosanci i Hercegovci kad im se kaže da su 'muslimanski Srbi'.
Postoji i jedna cijela karta Europe gdje možete, osim ovih naziva, vidjeti i druge nazive koji vrijeđaju druge nacionalnosti u cijeloj Europi (kliknite na nju za veću kartu)...
Zašto baš Slovence smeta ova izjava da su 'alpski Srbi' povezana je istraživanjima nekih povjesničara koji su postavili pitanje da li možemo nedvojbeno postaviti trenutak nastanka slovenaca kao etničke nacije, pa onda i njihov povijesni teritorij. Ti povjesničari su mijenjali tradicionalno shvaćanje (ili mit?!) o linearnoj povijesti Slovenaca - od doseljavanja na područje istočnih Alpa, preko Karantanije, pa sve do stvaranja samostalne države. Navodili su da do otprilike sredine 19. stoljeća (recimo ne baš tako davno) nije bilo ideje o jedinstvenoj slovenskoj naciji.
Sredinom 18. stoljeća, za vrijeme krize Habsburške monarhije, jedno od rješenja je uključivalo obrazovanje svog stanovništva pod Austrougarskom kako bi bili konkurentni ostatku tadašnje europe. Kako je obrazovanje realno isključivo na lokalnom jeziku jer ga lokalci jedino razumiju, tako je na području današnje Slovenije, Habsburška monarhija otvarala niz škola u kojima su učitelji govorili onaj jezik kojeg danas zovemo slovenski. A kada već imate nešto što se službeno u školama počinje nazivati slovenski jezik, to znači da su tu i neki lokalci koji govore taj jezik. U ono vrijeme kada bi takva grupacija iznosila još i svoje društveno-političke zahtjeve, drugi su ih percipirali kao (nacionalnu) grupu prema jeziku, a to su ovdje bili - Slovenci.
Prema tim povjesničarima, ti Slovenci (kako su ih drugi percipirali) sebe tada nisu nazivali Slovencima već Kranjcima, Štajercima ili Korušcima. Ako gledamo još ranije - sami za sebe bi rekli da su kršćani ili pripadnici Katoličke Crkve. Realno, lokalci tada nisu znali što se događa u susjednom selu, a kamoli da su imali svijest o nekoj naciji. Lokalci na području današnje Slovenije nisu bili svjesni da postoji grupa koji živi na tim prostorima (od Prekomurja do Pirana), ali su tek uvođenje obveznom školovanja, kao što sam gore napisala, počela shvaćati postojanje ideje zajedničkog jezika, pa onda i međusobne pripadnosti jednoj naciji. Sve je to kroz povijest išlo postepeno.
Neki povjesničari su zagovarali tezu kako su (još neodređeni kao) Slovenci oni bili prvo slavensko pleme koji se naselilo na lokalne alpske prostore, te da smo mi Hrvati došli ovdje tek nekoliko stoljeća poslije. No, to su povijesne teze koje danas nisu masovno prihvaćene kao ni povijesna teza o Hrvatima kao Slovencima zbog jako sličnog jezika - kajkavštine, iako je imala puno pobornika dosta godina. I tu se vraćamo na pitanje gdje je jedna od ranijih povijesnih teza, koja je danas masovno, ako ne i potpuno odbačena u znanstvenim krugovima, da su nekada neki hrvatski povjesničari tvrdili da su Slovenci - 'alpski Srbi'.
Iako danas Srbi u Sloveniji statistički gledano spadaju pod drugu najbrojniju etnička skupina poslije Slovenaca, govorimo samo o oko 2% od ukupnog stanovništva i malu zastupljenost Srba u Sloveniji, te nema čak i kod statističke pogreške govora o značajnom udjelu srpske nacionalnosti u Sloveniji.
Tadašnji znanstveni konstrukt 'alpskih Srba', danas u potpunosti odbačen od znanstvene zajednice, ostao je jedino kao odjek u svakodnevnici prilikom podbadanja Slovenaca ili pričanja viceva na njegov račun. Te viceve o slovencima i odbčani znanstveno-povijesni konstrukt o slovencima kao 'alpskim Srbima' je svojevremeno popularizirao komičar Željko Pervan u 'Večernjoj školi', prilično gledanoj TV-seriji koja se snimala uživo.