Odgovor na ovo pitanje predstaviti ću na klasičnom primjeru. Recimo da vlasnik i direktor tvrtke srednje veličine namjerava napraviti investirati novac u stariju vilu (vrijednu stambenu nekretninu) na području grada Zagreba. Vilu će svakako prvo renovirati i onda se useljava sa svojom obitelji. Kada napokon pronađe je lijepu stariju vilu u elitnom dijelu Zagreba, namjerava ju kupiti kao fizička osoba (imenom i prezimenom, a ne kao firma), no s direktorskim minimalcem (trenutna neto plaća direktora propisana zakonom je oko 4.500 kuna) živio je pod dojmom da banke ne odobravaju takvim klijentima stambene kredite za kupovinu nekretnine.
No, kupovina ovakve nekretnine za direktora ovakve kompanije je itekako moguća uz dobivanje povoljnog stambenog kredita. Kao kolateral odnosno jamstvo za kredit banka uzima vilu pod hipoteku, te za otplatu kredita jamči i direktor i sama tvrtka (zadužnicama). Tu je moguće ostvariti stambeni kredit bez osobnog učešća i bez uključivanja dopunske nekretnine pod hipoteku.
Evo jednog primjera s trenutnim kamatnim stopama(koje su podložne promjenama u budućnosti):
- Podnositelj zahtjeva za stambeni kredit:
fizička osoba (direktor, vlasnik, poduzetnik)
- Mjesečna neto plaća ("direktorski minimalac"):
~4.500,00 kuna
- Vrsta kredita:
stambeni kredit
- Iznos kredita:
~400.000 €
- Kamatna stopa:
2,9%
- EKS kamatna stopa:
3%
- Rok otplate:
15 godina - 180 mjeseci
- Osiguranje:
hipoteka na nekretnini koja se kupuje
- Jamstvo:
fizička osoba (poduzetnik, direktor, vlasnik) i tvrtka (u vlasništvu poduzetnika)
- Vrijeme obrade kredita:
2 tjedna (kad se preda kreditna dokumentacija)
Zbog prosjeka je odabran iznos od 400.000 eura jer za ovakve investicije u stambenu nekretninu ovog tipa to je prosječan iznos. U praksi, iznosi mogu biti i manji i veći.
