Općenito, svaki rizik predstavlja vjerojatnost negativnog ishoda u određenom roku.
Kao i kod svakog ulaganja, postoji mogućnost, odnosno rizik da prinos (obvezni - 2. stup & dobrovoljni - 3. stup) mirovinskih fondova ne bude zadovoljavajući u određenom periodu.
Ukupan rizik investiranja mirovinskih fondova sastoji se od nekoliko vrsta rizika kao što su:
- tržišni rizici,
- kreditni rizik,
- rizik namire,
- rizik likvidnosti,
- koncentracijski rizik,
- ...
Kako bi svoje članove zaštitili od potencijalnih rizika, mirovinski fondovi zato prilikom donošenja investicijskih odluka imaju stroge procedure investiranja i upravljanja rizicima. Upravo tim strogim procedurama štite svoje članove tj. osobe koje štede svoju mirovinu za penziju.
Ipak znajte, bez obzira koliko rizik ima utjecaj na stanje svakog fonda, istraživanja pokazuju u 20-ak godina poslovanja obveznih mirovinskih fondova nijedna velika financijska kriza, potpuno izmijenjeni uvjeti rada i poslovanja uslijed pandemije ili neke manje krize na razini kompanija nisu ugrozili mirovinsku štednju građana, odnosno imovinu obveznih mirovinskih fondova.
To znači da je imovina članova obveznih mirovinskih fondova danas veća od mirovinske štednje koju su uplatili u svoj fond, odnosno da su mirovinska društva za njih ostvarila dobre prinose.
Dakle, nakon svakog većeg sloma na financijskim tržištima mirovinski su fondovi nadoknadili tadašnja smanjenja vrijednosti imovine te nastavili ostvarivati pozitivne prinose za svoje članove.
