Ivan Gačić u rubrici Društvo od

Ako su Sjedinjene Američke Države (SAD) svjetska vojna sila (svjetski policajac!), zašto je SAD u zadnjih 50 godina izgubio ratove u Vijetnamu, Iraku i Afganistanu? Nije li, na kraju krajeva, SAD nemoćna najveća svjetska vojna sila?

Darija Gorić od
ratovi ne definiriaju tko je moćan a tko nije‌

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

2 odgovor(a)

+12 glasa
Fatima Kapić od

Što se tiče moći: nije nemocna bas. Ima ona tenkove i svo najmodernije naoruzanje. Ali su u neku ruku nesposobni. Nije bitno kakvo je naoruzanje nego ko upravlja time.

Sve te ratove su izgubili iz vise razloga:

  • Oni su navikli na klasicno ratovanje a vamo su se upoznali sa drugim taktikama kao sto su: gerilsko ratovanje i drugi vidovi ratovanja
  • Lokalno stanovnistvo nije htjelo okupatore pa su se i oni borili protiv okupatora koji dolaze kao zabrinuti pomagaci 
  • Tu su se suocili sa neprijateljstvom tih jedinica zatim se jos jedinica formiralo u medjuvremenu protiv njih okupatora
  • Sve i da su pobjedili kako bi se odrzali ako ih lokalno stanovnistvo ne trpi i nece da postanu kolonija, stalno bi bili sukobi
–2 glasa
Stjepan Vuksanović od

Sjevernovijetnamski vojnici su bili posvećeni borbi za neovisnost i komunizam kao odabranu ideologiju. Bili su izrazito odani svojem vodstvu koje je već osiguralo zemljišnu reformu na sjeveru Vijetnama. Vojnici su već bili regrutirani i služili su duži niz godina svojoj zemlji. Kao rezultat, Vietkong postrojba je bila vrlo iskusna i dobro upućena u američku taktiku. Osvojili su srce i dušu svakog vijetnamskog čovjeka na jugu, dok su tamo živjeli i pomažući im u svakodnevnim poslovima. Njihovi su tunelski sustavi, zamke i gerilske borbe po džunglama bili teški za poraziti i pronaći. Sjeverni Vijetnam je imao vojnu podršku Kine i Sovjetskog Saveza. U razdoblju od 1965-1968 vojska Sjevernog Vijetnama dobila je savezničku pomoć od 2 milijarde dolara, uključujući 8.000 protuavionskih topova i 200 protuzračnih projektila. Na Vijetnamsku novu godinu, koja je u narodu poznata i kao "Tet", Sjeverni Vijetnam kojeg su podržavali pobunjenici sa juga izvršili su iznenadni napad na gradove koji su bili pod kontrolom SAD-a. Uspješno su osvojili dijelove Saigona i druge gradove, a najveći uspjeh je bio kada su povratili nazad drevni kraljevski grad Hue. Vietkong se nije dugo zadržavao na osvojenim teritorijama, jer su imali puno žrtava u vojim redovima, a ofenziva Tet je bila njihov vojni poraz. Iako je ofenziva bila izgubljena, ona je također bila i prekretnica u daljnjem ratovanju.

Neki od važnih učinaka u Vijetnamskom ratu bili su: a) veliki gubici na strani američke vojske, odlučnost i žestina napada postrojbi Vietkonga na SAD i njihove saveznike je navela mnoge Amerikance na zaključak kako se rat ne može dobiti protiv tako predanog i široko rasprostranjenog neprijatelja koji su iza sebe imali dvije istočne vojne sile: Kinu i SSSR i b) predsjednik Lyndon B. Johnson je prekinuo bombardiranje Sjevernog Vijetnama, u zamjenu za mirovne pregovore u Parizu.

Druga podtema opisuje poraz američke vojske u području Bliskog istoka, gdje se nije uspjelo omogućiti dostatnu i smislenu kontrolu u Afganistanu i Iraku gdje bi se uspostavio sustav u kojem bi lokalni ljudi bili nadležni, ili bi se mogli smatrati glavnima. Put prema uspjehu vodio je obučavanjem i pomaganjem mještana i prepuštanjem da preuzmu vodstvo. Nažalost, Afganistan nije dobio dovoljno smjernica i vremena kako bi se izgradio sustav na kojemu je bilo manjkavosti. Država je zahtijevala više resursa i pažnje, odmah nakon stravičnog događaja "9-11", ali je "preuranjena akcija" u Iraku opljačkala afganistansku kampanju obnove cijelog društva. Načelnik združenog generalštaba SAD-a Mark Milley je jednom prilikom rekao: 

"Kad god dobijete neki fenomen poput rata koji je izgubljen -- a bio je, u smislu da smo izvršili našu stratešku zadaću zaštite Amerike od Al-Qaide, ali sigurno je krajnje stanje puno drugačije od onoga što smo željeli."

Milley je citirao i odluku iz 2003. o invaziji na Irak, koja je premjestila američke trupe iz Afganistana, pritom ne baveći se Pakistanom (u kojem su se nalazile talibanske snage) s kojom Afganistan dijeli 2,460 kilometara granice, te povlačenje savjetnika iz zemlje prije nekoliko godina.

Nino Marić od
Iscrpno i detaljno opisano, ali samo dio i bez finalnog zaključka. Po meni. Imaš samo pojedine zaključke ali ne i generalni za razliku od Fatime.‌
Stjepan Vuksanović od
Hvala kolega na ovom kratkom i jasnom osvrtu koji ću shvatiti kao jedan veliki vjetar u leđa. Svakog dana nešto novo naučimo, zar ne? Živio.‌
Antonio Perčak od
Vjetar u leđa - da, ali jedino s akcijom je stvarno polučio rezultate. Ako nema akcije (updejt odgovora) - uzalud vam trud svirači. Zar ne?‌
Stjepan Vuksanović od
Svaka kritika je motivacija za razvoj i skok na viši nivo (update odgovora) tako da hvala na još jednom osvrtu. Živio!‌

Možda Vas zanimaju i ova pitanja...

1 odgovor 227 👀
2 odgovora 767 👀
5 odgovora 1.2k 👀
2 odgovora 1.1k 👀
4 odgovora 547 👀
Ivan Gačić 25.02.2022. pitanje u rubrici Politika od Ivan Gačić
2 odgovora 310 👀
1 odgovor 246 👀
2 odgovora 531 👀
1 odgovor 177 👀

🎂🎉

Znatko je u prosincu 2024. napunio svojih 11 godina postojanja!

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

15.4k pitanja

25.0k odgovora

9.9k komentara

1.7k korisnika

...