Kako zaštititi ušteđevinu od inflacije?

Question

Kako zaštititi {svoju životnu} ušteđevinu od inflacije?

Answer 1

Kratki odgovor: investiranjem. No uvijek je pitanje u što konkretno? Za hrvatske građane povijesna zaštita od inflacije (recimo 80-ih ili 90-ih) bila je ulaganje u nekretnine. Alternativa je bilo držanje novca na banci, u trenucima kada su kamatne stope na depozite bile 5-6% i više (kraj 90-ih, početak 2000-ih), no ta su vremena daleko iza nas. Čak i u nadolazećem razdoblju, kada se očekuju veće kamatne stope od Europske središnje banke (čiji smo mi dio od 1.1.2023.), domaće banke ne budu previše dizale kamate na depozite, stoga štednja na banci i dalje gubi vrijednost dok god inflacija ostaje relativno visoka. 

Za Hrvate istovremeno i nekretnine postaju problematične jer se nalazimo - vrlo vjerojatno - na vrhuncu mjehura nekretnina gdje cijene u Zagrebu i na obali rastu do preko 4-5000 eura po kvadratu. Puno je faktora koji su na to utjecali, između ostalog i ulazak u euro i parkiranje ogromne količine cash novca u optjecaju upravo u nekretnine. Poanta je da se investitoru danas teško isplati kupovati nešto po 4-5k eura po kvadratu sa namjerom da ga proda skuplje za par godina. 

Stoga ostaju dionice i ostala imovina poput zlata koje bi po definiciji trebalo biti hedge na inflaciju - u 2022. zlato je padalo 5%, te se nažalost nije pokazalo kao dobar hedge. Kripto tržište prolazi svoju katarzu (detaljnije ovdje), a dionice su u padu zbog dizanja kamatnih stopa. Izgleda stoga kao da nema alternative u periodu stagflacije (visoka inflacija, usporavanje rasta). Zapravo jedan od savjeta u periodima stagflacija - osim shortanja tržišta što ne preporučam nikome tko nema iskustva u tradingu - je da se drži cash, i to cash u dolarima. U 2022. to je bila izvrsna investicija jer je dolar rastao u odnosu na sve druge valute unatoč inflaciji. To je u pravilu posljedica večih očekivanih kamatnih stopa u Americi u odnosu na druge zemlje (vidi pojam: kamatni paritet). No sad je pitanje koliko će dugo to trajati kad i druge središnje banke dižu kamatne stope. 

Stoga kao odgovor na ovo pitanje opet se vraćamo pitanju vremenskog horizonta investitora i sklonosti riziku. Ako je vremenski horizont od sada do mirovine (20-30 godina), onda je strategija dollar-cost averaging najbolja - svaki mjesec isti iznos se uloži na neki tržišni index. Volatilnost je uvijek prisutna, no u dugom roku povrat je svakako značajan. 

Answer 2

Bila kakvu zaštitu novca u nekoj valuti od inflacije (odnosno gubljenja vrijednosti novca) najjednostavnije je učiniti zamjenom tog novca za...

• ili novac u drugoj valuti (stabilnije vrijednosti)
• ili vrijednosne papire
• ili drugu robu.

Trenutno kripto-valute se još najčešće smatraju robom, a pod robom se još smatraju i sirovine, rude (zlato!), nekretnine, umjetnine, itd. Pod vrijednosne papire smatraju se dionice, obveznice, osiguranja, itd. Izbor je Vaš!

Answer 3

Jedino na što možete utjecati je da se educirate o osobnim financijama i investiranju kako biste se zaštitili od inflacija, a još bitnije od banaka koje na vama zarađuju.

Investirati možete u više imovinskih klasa, a nabrojati ćemo osnovne koje su povezane sa financijskim tržištem. Na koncu, sve se svodi na to koliki rizik ste spremni prihvatiti i kolike prinose biste htjeli/željeli ostvariti na svoja ulaganja.

Na grafikonu možete vidjeti kretanje glavnih imovinskih klasa za razdoblje 1950 - 2014. - https://freeimage.host/i/HILmK9j

Novac (depoziti) - karakterizira ih sigurnost što dovodi do niskog povrata prinosa u što ste se mogli uvjeriti zadnjih 10-ak godina. Vi ste trenutno u ovoj skupini, koja plaća najveću cijenu nečinjenja ništa po pitanju investiranja.

Obveznice - dosta sigurnija imovinska klasa od dionica, ali maksimalno što možete zaraditi je kupon (kamatna stopa na obveznicu) do dospijeća obveznice kad dobivate nominalnu vrijednost uloga (ukoliko izdavatelj obveznice ne bankrotira). Obveznice plasiraju kompanije, države, općine i plaćaju kamatnu stopu onome tko uloži u takve obveznice. Trenutna kamatna stopa na Hrvatsku 10-godišnju obveznicu iznosi oko 3.5%, a na 5-godišnju oko 3.25%, što znači kada biste kupili 10-godišnju obveznicu, država bi vam plaćala godišnje 3.5% na npr. uloženih 1000 eura i tako sve idućih 10 godina nakon čega biste dobili povrat inicijalno uloženih 1000 eura. U međuvremenu, cijena obveznice može flukturirati što najviše ovisi od kamatnih stopa jer cijena obveznice i kamatna stopa se kreću inverzno. 

Dionice - ovdje ćemo se fokusirati na dioničke ETF-ove, a ne na individualne dionice koje mogu donijeti viši povart od ETF-ova ali mogu dovesti i do većih gubitaka. Kada govorimo o ETF-ovima, primarno se misli na S&P 500 dionički indeks koji se sastoji od 500 najvećih američkih korporacija, a ETF koji prati kretanje tog indeksa u % jednostavno replicira sve pozocije koje se nalaze u indeksu. Prosječan prinos za S&P 500 za zadnjih 70-ak godina iznosi oko 11.5%.

Alternativna imovina kao što su nekretnine, plemeniti metali, specijalizirani fondovi, kriptoimovina, umjetnine, automobili, zemljišta i ostalo, može donijeti značajno veći prinos, ali to podrazumijeva i određene rizike.

Od manje rizičnih investicija, a da se može zaraditi u dužem roku i da su u priliku sigurne, možemo navesti životno osiguranje i 3. dobrovoljni mirovinski stup.

Answer 4

Kada se suočavamo s inflacijom, zaštita teško stečene ušteđevine može biti izazovna. No diverzifikacijom svojih ulaganja može se ublažiti utjecaj inflacije i povećati otpornost investicijskog portfelja. Raspodjela imovine na različite dionice, obveznice, nekretnine, robu i alternativna ulaganja može pomoći u smanjenju utjecaja inflacije na ukupni portfelj.

Nekretnine i roba

Nekretnine su se povijesno smatrale dobrom zaštitom od inflacije, a prihodi od nekretnina i najma mogu povećati vrijednost tijekom razdoblja inflacije. 

Ušteđevinu možete zaštititi od inflacije ulaganjem u zaklade za ulaganje u nekretnine (REIT) ili platforme za grupno financiranje nekretnina koje omogućuju pristup tržištu nekretnina bez potrebe za izravnim posjedovanjem nekretnine.

Neke su robe, kao što su zlato, srebro, nafta i poljoprivredni proizvodi, bile dobre tijekom razdoblja inflacije. To su robe koje obično imaju koristi od rastućih cijena i povećane potražnje pa možemo uzeti u obzir i ulaganja u robne ETF-ove ili uzajamne fondove kako bi se stekao pristup toj imovini.

ETF-ovi i dionice

Postoje ETF-ovi koji su usmjereni na inflaciju, posebno su dizajnirani za zaštitu od inflacije. Ovi ETF-ovi mogu uključivati kombinaciju vrijednosnih papira zaštićenih od inflacije, robe i druge imovine osjetljive na inflaciju. Primjeri uključuju: 

• iShares Bond ETF, 
• SPDR Gold Shares (GLD) ili 
• Invesco DB Commodity Index Tracking Fund (DBC).

Tvrtke koje stalno povećavaju svoje dividende imaju tendenciju dugoročno nadmašiti inflaciju. Potražite dionice s poviješću rasta dividende i stabilnim novčanim tokovima u svim sektorima. Dionice koje plaćaju dividendu mogu biti potencijalni izvor prihoda i zaštita od inflacije.

Još jedan način da zaštitite svoja sredstva je ulaganje u državne vrijednosne papire - vrijednosne papire zaštićene od inflacije. Prilagođavaju svoju glavnicu na temelju promjena u indeksu potrošačkih cijena (CPI), pružajući ulagačima osiguranje od inflacije.

Također, budući da stope inflacije mogu varirati od zemlje do zemlje, međunarodna diverzifikacija portfelja može omogućiti pristup zemljama s nižom stopom inflacije. Razmislite o ulaganju u međunarodne dionice ili globalne dioničke fondove kako biste dosegli tržišta izvan SAD-a ili Europe.

Kako bi prilagodili portfelj i ublažili inflaciju, važno je biti informiran o ekonomskim pokazateljima, politikama i tržišnim trendovima koji mogu utjecati na inflaciju. Potrebno je kontinuirano praćenje portfelja te procjenjivanje vlastite investicijske strategije, kao i pravovremena prilagodba promjenama na tržištu. 

Biti proaktivan i prilagođavati se promjenjivim tržišnim uvjetima ključno je za učinkovito upravljanje rizikom inflacije.

Autor: Max Manturov, Head of Investment Research at Freedom Finance Europe.