Običaj je na Sv. Luciju, 13. prosinca, (ponegdje i na Sv. Barbaru, 4. prosinca) posijati pšenicu. Božićna pšenica predstavlja plodnost i obnovu života. Narodno vjerovanje je kako izgled pšenice predstavlja kakva će biti žetva u idućoj godini.
Zašto sijemo pšenicu na Sv. Luciju, a ne neku drugu biljku? Prema predaji kada su Marija i Josip bježali pred vojnicima, susreli su seljaka koji je sijao pšenicu. Zamolili su ga da vojnicima kaže kako ih je vidio kada je sijao pšenicu, te su nastavili dalje. Kada su vojnici došli do seljaka pšenica je već bila visoko izrasla. Kako im je seljak rekao da su Marija i Josip prošli pored njega kada je tek posijao pšenicu, vojnici su pretpostavili kako je od tada proteklo već mnogo tjedana. Odustali su od daljnje potjere.
Uz Sv. Luciju vežemo još nekoliko vjerovanja vezanih za predviđanje budućnosti:
- Vremenska prognoza za iduću godinu određivala tako da su se posoljene kriške luka ostavljale da stoje 12 dana (od 13. do 25. prosinca).
- Djevojke na 11 papirića napišu imena mladića koji im se sviđaju, a jedan papirić ostave prazan (ukupno 12 papirića za 12 dana do Božića). Papirići se zgužvaju kako ne bi znale koje je ime na kojem papiriću. Svaki dan spale po jedan papirić, a papirić koji zadnji ostane (otvara se na Božić) predstavlja budućeg mladoženju. Ukoliko je papirić prazan, nikada se neće udati.
