Društvene mreže sastavni su dio našeg života. O tome govori i činjenica da npr. u Hrvatskoj društvene mreže koristi 97 posto mladih između 16 i 24 god. Društvene mreže otvaraju nam mnoge komunikacijske mogućnosti s prijateljima, rodbinom, poznatima, nepoznatima, često puta za dobivanje podrške, novih informacija i sl. Samim tim funkcija društvenih mreža nije jednoznačna, kao ni ljudi koji je koriste. Samo postojanje društvenih mreža ima potencijal podizanja kvalitete života. To je osobito došlo do izražaja u protekle dvije godine. Svi se vjerojatno sjećamo situacija kompletnog lockdown- a, kad nismo mogli drugačije komunicirati već putem društvenih mreža. Posvuda u svijetu formirali su se virtualni zborovi u koje se moglo lako učlaniti, mogli smo virtualno posjetiti kazališta, odslušati koncerte. Ljudi su se prebacili na rad od kuće i mnogima se to svidjelo kao način poslovanja. Međutim, u posljednje vrijeme, sve više se govori o utjecaju društvenih mreža na psihičko zdravlje, pa postoji i sve više istraživanja na tom području.
Svakodnevno smo svjedoci različitim okidačima anksioznosti u realnosti, pa s tog aspekta nije neobično da i virtualni svijet ima svoju ulogu u tom problemu. Određena istraživanja pokazala su da je anksioznost na društvenim mrežama povezana sa tri faktora. Prvi faktor je korištenje većeg broja društvenih mreža (više od sedam). To se čini razumljivim, ako se uzme u obzir da se istodobno krećete na npr 10 različitih društvenih mreža, te na svakoj nastojite biti originalni, ili gradite drugačiju sliku o sebi. Tako se vodite u stres, a moguće i u anksioznost. Drugi faktor je noćno korištenje društvenih mreža. Poznata je važnost spavanja za dobrobit organizma, te djelovanje određenih hormona tijekom noći. Ukoliko to vrijeme provodimo za ekranom, to na nas mora imati utjecaj. Treći faktor je emocionalna uključenost u društvene mreže. Ukoliko se emocionalno vežemo za događaje i osobe u virtualnom svijetu, moguće je da se u nekim trenucima razočaramo i osjećamo negativno.
Uz navedeno ostaje pitanje je su li ranjivije osobe sklonije većem korištenju društvenih mreža. Moguće je da upravo osobe koje već imaju stanovitih psihičkih problema ili određenu anksioznost u stvarnom svijetu, više i češće koriste veći broj društvenih mreža, kako bi se lakše nosile s već postojećim problemima.
