Pojednostavljeno, narcizam je erotično divljenje samom sebi.
Narcizam ili narcistički poremećaj ličnosti psihički je poremećaj koji uzrokuje pojačan dojam samodopadnosti i duboku želju za pažnjom i divljenjem. Osobe koje boluju od narcizma vjeruju da su bitnije od drugih i imaju malo obzira za tuđe osjećaje, no iza samouvjerenosti krije se osoba s krhkim samopouzdanjem koje je osjetljivo na svaku kritiku.
Neki od simptoma narcizma su:
- uvjerenje da su bolji od drugih
- maštanje o iznimno velikoj moći, privlačnosti,...
- uvjerenje o posebnosti i očekivanje da drugi uvažavaju njihovu posebnost
- teško prepoznavanje osjećaja i potreba drugih
- očekivanje da se sve njihove ideje prihvaćaju bez pitanja
- velika ljubomora
- uvjerenje da su svi ljubomorni na njih
- nerealno visoki ciljevi
- slabo samopouzdanje
- preuveličavanje vlastitih postignuća i talenata
- očekivanje stalnih pohvala
Bitno je razlikovati samodopadne, narcisoidne osobe od onih s visokim samopouzdanjem. Samodopadne osobe sebe dižu u visine, maštaju o pažnji svih u okolini te ne podnose kritike, dok samopouzdane osobe vrednuju sebe jednako kao i druge te objektivno analiziraju kritike kako bi iz njih nešto naučili.
Osoba koja pati od narcizma nailazi na probleme u komunikaciji jer često nastoji monopolizirati, tj. dominirati komunikacijom. Ona ima unaprijed postavljena očekivanja o tome kako bi je drugi trebali tretirati. Voli imati najbolje i najvrijednije stvari, a ako ih ne može dobiti ili kupiti, frustrirana je. Ima potrebu biti iznad drugih i kontrolirati ih, stoga je često u položaju vođe. Međutim, nije dobar vođa jer gleda samo sebe i svoje potrebe. Želi najboljeg partnera i ako on nije dostupan ili je odbije, narcisoidna osoba je u stanju zagorčati mu život.
Narcizam se češće javlja u mlađoj dobi i posljedica je nezdravog odgoja, odnosno roditelji previše razmaze djecu. Također, do narcizma može doći i zbog zanemarivanja ili zlostavljanja djeteta. Zlostavljano dijete može u kasnijoj dobi pokušati nadoknaditi pažnju koja mu nije pružena što dovodi do razvoja poremećaja ličnosti. Čest faktor razvoja narcizma je i tzv. efekt prolaznog uspjeha. Osoba dobiva puno pažnje neko vrijeme na temelju izgleda, uspjeha,..., ali nakon gubitka istog, pažnja nestaje. Neka istraživanja navode i genetske predispozicije u razvoju narcizma, međutim to još nije utvrđeno. Istaknuta je i povezanost korištenja Instagrama i određenih narcističkih sklonosti.
U pitanju je trajno stanje što znači da se ne može izliječiti, ali mogu se ublažiti simptomi psihoterapijom. Ponekad se osobe suočene sa stvarnošću same izliječe, odnosno odrastanjem simptomi slabe.
Narcizam je često povezan s drugim poremećajima ličnosti poput graničnog poremećaja ličnosti i antisocijalnog poremećaja ličnosti. Ukoliko narcizam dolazi u kombinaciji s antisocijalnim poremećajem, naziva se maligni narcizam jer kombinira antisocijalnu agresivnost i sumnjičavost s narcističkim bijesom i egocentričnošću.
Za utvrđivanje poremećaja koristi se narcizam test psihološke procjene.