Sud Europske unije potvrdio stajališta banaka i obvezujući pravni učinak sporazuma o konverziji u Hrvatskoj
Odluka Suda Europske unije potvrdila je stajalište HUB-a da je u Hrvatskoj „slučaj Franak“ specifičan u odnosu na druge države Europske unije s obzirom na to da je u Hrvatskoj konverzija provedena zakonskim rješenjem, koje je bilo obvezujuće za banke, a dobrovoljno za potrošače.
Sud je zaključio da se Direktiva 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima ne primjenjuje na ugovorne odredbe koje su odraz prisilnih normi nacionalnog zakonodavstva, odnosno, u hrvatskim okolnostima, na odredbe sporazuma o konverziji sklopljenih u skladu s pravilima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. Naime, podrazumijeva se da je nacionalni zakonodavac svojom intervencijom uspostavio ravnotežu između svih prava i obveza ugovornih strana, te je takva odluka u skladu s već postojećom sudskom praksom (odluka Europskog suda C-81/19).
Podsjećamo, 94% korisnika CHF kredita dobrovoljno je konvertiralo svoje obveze. Navedenim zakonskim rješenjem banke su u cijelosti snosile trošak konverzije, u ukupnom iznosu od 7,5 milijarda kuna čime je ostvaren jednakopravni položaj dužnika na način da se položaj korisnika CHF kredita izjednačio s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit u EUR. Imajući u vidu prethodno navedeno, bilo kakvo dodatno obeštećenje jedne kategorije dužnika bilo bi diskriminatorno i narušilo bi zakonom uspostavljenu postojeću ravnotežu.
Vrhovni sud Republike Hrvatske u oglednom postupku već je odlučio da je sporazum o konverziji sklopljen na osnovi izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju valjan i ima pravne učinke u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli te da su korisnici kredita u CHF-u izjednačeni s eurskim dužnicima. Takav stav dodatno je potvrđen i ovom odlukom Suda EU.
Podsjećamo kako su izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju koje su bile zakonska osnova za provođenje konverzije potvrđene i sa strane Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je u postupku vezanim za zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona kojim je propisan postupak konverzije, utvrdio da je navedeni propis usklađen s Ustavom.
S obzirom na to da je na nacionalnoj razini, odlukama Vrhovnog suda RH, a sada i presudom Suda EU već odlučeno o zakonitosti provedene konverzije, pitanje valjanosti konverzije i njezinih učinaka na restituciju potrošača više ne bi trebalo biti predmetom raspravljanja pred sudovima.
