Prema leksikografskom zavodu, senzacionalizam je način novinarskog pisanja s pretjeranim isticanjem "senzacionalnih" činjenica; "podgrijavanje", čak i "stvaranje" skandala i senzacija.
Clickbait novinarstvo je tip novinarstva u kojem je prezentacija vijesti usmjerena na klikove. Uglavnom se odnosi na naslove vijesti i popratne slike koje povećavaju broj klikova. Ovim tipom novinarstva pokušava se dobiti najviše klikova zanemarujući istinitost i uvjerljivost vijesti. Clickbait naslovi potiču znatiželju čitatelja pružajući nedovoljno informacija. Kao što i sam naziv kaže oni služe kao mamac za čitatelje (eng. bait - mamac). Iako ova metoda povećava bolje rangiranje i plaćenost portala, čitatelji se često osjećaju izdano i gube povjerenje u te medije.
Istraživačko novinarstvo je tip novinarstva koji obuhvaća istraživanje teme i činjenica koje dosad nisu poznate javnosti, koje institucije ili pojedinci žele sakriti. Ono se često bavi temama povrede ljudskih prava, nezakonitim i nemoralnim radnjama.
U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme sve manje novinara odlučuje za tip istraživačkog novinarstva. Razlog tome mogu biti i urednici u redakcijama koji očekuju da se posao obavi u roku od dana ili dva, što je premalo za detaljno i kvalitetno istraživanje. Također, jedan od problema današnjeg online-novinarstva je i neprovjeravanje izvora i istinitosti činjenica u želji da se vijesti što prije objave. Vijesti često budu neistinite, nepotpune ili pogrešno interpretirane.
Od pojave novih medija, odnosno interneta, a osobito u posljednjih nekoliko godina, došlo je do porasta senzacionalističkog i clickbait novinarstva koji itekako utječu na novinarsku profesiju, ali i na javnost. Ovakvo novinarstvo rezultiralo je izrazito malim postotkom povjerenja građana u medije. Mediji bi trebali činiti četvrtu vlast u državi, trebali bi biti glasilo naroda, izvještavati i informirati, ali i upozoravati javnost na sve što se događa u državi.
Novine, ali ponajviše web portali postali su ovisni o oglašivačima koji ih financiraju i samim time određuju sadržaj samog medija. S obzirom na to da je oglašivačima bitna što veća posjećenost i "klikanost" sadržaja na webu, nije ni čudo što je senzacionalizam toliko raširen na našim portalima. S jedne strane, novinari u takvim uvjetima nemaju ni izbora u načinu, stilu, a ni temi pisanja. Oni samo rade ono što im je naređeno pa makar to bilo kopiranje sadržaja ili pisanje clickbait naslova.
U doba današnje tehnologije kojom informacije putuju brzinom svjetlosti, novinari su primorani biti ti koji će te informacije širiti dalje što je brže moguće. Naravno tu je i natjecanje s drugim portalima i medijima. Onaj koji prvi objavi neku vijest, pobjeđuje, dobiva najviše pregleda, posjeta, komentara,... Novinari su toliko zaokupljeni ogromnom količinom informacija i vijesti koje svakodnevno dobivaju i pronalaze da nemaju vremena za kvalitetan sadržaj koji zahtjeva vrijeme, trud i istraživanje.
Od današnjeg novinara se očekuje da bude digitalno pismen prije svega, dostupan u svako doba dana i noći, prvi i najbrži u svemu, a pritom mu se ne daje sloboda oko odabira tema za pisanje ili istraživanje.
Može se reći da su senzacionalizam i clickbait novinarstvo oštetili ono pravo istraživačko novinarstvo. Danas je konkurencija ogromna, web portala je previše i novinar mora biti prvi i najbrži, ali i osigurati veliku posjećenost naslova, čime se istraživačko novinarstvo stavlja sa strane jer iziskuje previše vremena. Isto tako, čak i kada se novinar odluči na istraživanje i urednik to odobri, s obzirom na već krhko povjerenje publike odnosno javnosti, takva vrsta novinarstva dobiva premalu posjećenost pa joj se i gubi svaki trag.
Iako je istraživačko novinarstvo u Hrvatskoj, može se reći, zaboravljeno, postoje neke TV emisije, novine, časopisi, ali i portali koji ga potiču i tako ipak poboljšavaju kvalitetu hrvatskog novinarstva. Sve u svemu to nije dovoljno. Tema za istraživanje je bezbroj, istraživačkih novinara premalo.