Mia Jelinčić u rubrici Financije od
uređen od Znatko

Hoće li cijene poskupiti prilikom uvođenje eura u Hrvatskoj radi stalnih kriza? Koliko će to uvođenje eura i povećanja cijena biti pod utjecajem stalnih kriza - inflacija, recesija, stagflacija, ...?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

6 odgovor(a)

+12 glasa
Mila Validžić od

Hoće, poskupljeti će. Sada to već znamo.

Poskupili su mnogi zbog raznih razloga. Nekad je zaokruživanje na više bio razlog, ali svi se pravdaju drugim razlozima:

  • inflacija
  • poskupio dobavljač
  • uvedene nove zakonske promjene koje utječu na cijenu
  • poskupili energenti
  • poskupilo gorivo
  • veće plaće jer su troškovi života veći
  • itd..
Goran Gonar od
...i kako kaže kolumnistica Helena Puljiz, "vlada premijera Andreja Plenkovića ponovno je uhvaćena u lažnim obećanjima, površno obavljenom poslu i kukavičluku."‌
+10 glasa
Dina Kljajić od
uređen od Dina Kljajić

HUP KOMENTAR od Hrvoja Stojića, glavnog ekonomista HUP-a kaže sljedeće:

"Siječanjska inflacija" demantirala narativ o poskupljenjima nakon uvođenja eura 

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju 2023. nepromijenjene su u odnosu na prosinac 2022. pa godišnja stopa inflacije u siječnju 2023. bilježi pad na 12,7% sa 13,1% u prosincu 2022. godine. Na općenitoj razini, spomenuti pad je snažniji u odnosu na naša očekivanja. Iako tzv. prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po uobičajenoj klasifikaciji, zajednički mjesečni rast cijena hrane, pića i duhana od 1,3% je prema našim izračunima znatno slabijeg intenziteta u odnosu na lanjski siječanj (2022.), što znači da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim. Došlo je, međutim, do određenog ubrzanja rasta cijena usluga (1,1% mjesečno) u skladu s rastom troška nedostatne radne snage te uslijed odgođene prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa.

Hrvatska istodobno bilježi daljnji pad međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u siječnju 2023. na 12,5% godišnje sa 12,7% u prosincu 2022. Pritom je on nešto slabijeg intenziteta u odnosu na prosječni pad inflacije u euro području (8,5% godišnje prema 9,2%), potonja stopa vjerojatno će biti revidirana naviše po dospijeću mnogih nedostajućih nacionalnih indeksa za siječanj 2023. (posebno Njemačke). Istodobno, mnoge značajne ekonomije poput Francuske, Španjolske i Austrije i dalje bilježe ubrzanje rasta inflacije na godišnjoj razini. Temeljna stopa inflacije ostala je nepromijenjena na relativno visokoj razini od 5,2%.

Nakon prosječnih 10,8% u 2022., u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 6,5%. Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima zahvaljujući slabljenju pritisaka po osnovi cijena energenata (ako ga i bude). Pritom smo prosječnu godišnju prognozu revidirali naniže sa 7,5% zahvaljujući znatno povoljnijim očekivanjima u pogledu kretanja cijena energenata kroz drugu polovicu godine. 

U 2023. godini također očekujemo pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, cijena energenata te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara. 

Rast kamata protiv inflacije

Snažan preliminarni pad inflacije u euro području u prvoj polovici 2023. godine mogao bi potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a. Temeljna inflacija u euro području te u Hrvatskoj će, međutim, u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ESB-a od oko 2%. Štoviše, fiskalnoj ekspanziji ne nazire se kraj, a rast plaća ubrzava, što može utjecati ina cjenovna očekivanja. Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope od 50 baznih bodova na sutrašnjoj sjednici ESB pa sve do 3,50% do ljeta 2023. godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka 2023. nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem.

+8 glasa
Marina Polić od
Iako smo cijelu 2022. slušali od vladajućih političara da zbog uvođenja eura poskupljenja neće biti i nema razloga da bude, prvog radnog dana nakon uvođenja eura (2.1.2023.) postalo je jasno da je do poskupljenja ipak došlo!

Znači - lagali nas, prešli k'o budale. :(
Mila Validžić od
Aaaaaaa, izgleda da si u pravu!
Nisu svi ali jesu neki. Ili mnogi.‌
Domagoj Erol od
Evo i kava i parking i knjižnice poskupljuju! :(
Darija Magdalenić od
Evo tko je sve poskupio: Koji trgovci su poskupili cijene u Hrvatskoj 2023. prilikom zamjene kuna za euro? https://znatko.com/30375/trgovci-poskupili-cijene-hrvatskoj-prilikom-zamjene-euro
Dina Kljajić od
Možda su neki poskupili, ali to je manje cijena nego onih koji nisu. Lako je tako reći kada gledaš samo one koji su poskupili, a ne i koliko je onih koji nisu. :) To ne znači da neće u skoroj budućnosti.‌
+7 glasa
Nino Marić od

Brojni kupci u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama EU-a koje su se obvezale uvesti euro, zabrinjava moguće povećanja cijena zbog zaokruživanja ili zlouporaba pri njihovu preračunavanju u euro. Takav strah ponajviše povezan s praksom formiranja cijena koje su u kunama na atraktivnoj razini (primjerice tako da završavaju znamenkom 9 ili znamenkama 99 iza decimalnog zareza), ali nakon preračunavanja u eure više neće biti takve.

Najveći strah potrošača je povezan (kod uvođenjem eura) sa mogućnošću većih cijena, gdje zaokruživanje cijena jedan od mogućih razloga. 

Za sada, kada trgovci preračunavaju trenutne cijene u kunama u eure radili su to tako da kunske cijene ostanu i dalje atraktivne kupcima. No, kad bi trgovci nakon preračunavanja sve cijene prehrambenih proizvoda u eurima povećali na sljedeću atraktivnu razinu, opravdavajući to inflacijom u Hrvatskoj, to bi povećalo cijene prehrambenih namirnica za 2,2%, bezalkoholnih pića za 2,6% te cijene alkoholnih pića za 1,8%. 

Ipak, zbog konkurencije na tržištu, te utjecaja krize na mogućnosti potrošnje potrošača, nije baš izvjesno da će u ovakvim kriznim uvjetima svi trgovci sve cijene zaokruživati "prema gore", te možemo očekivati puno manji porast cijena.

Naglašavam još jednom da trenutno povišena inflacija (13,5%) u Hrvatskoj utječe na umanjenje eventualnog dodatnog povećanja cijena kako bi se dostigle nove atraktivne razine za kupce.

Domagoj Erol od
Ništa od toga dečec... :)
+6 glasa
Ana Primorac od

tješim se da neće jer čitam da je prognozirao neki potpredsjednik Europske komisije drugačije. taj lik po imenu Valdis Dombrovkis, spominje neka ranija iskustva uvođenja valute euro po Europi. EU je kao iz njih naučila da uvođenje eura prati malo i prosječno poskupljenje tek samo od između 0,1 i 0,3%.

ako je to istina - yeey! (clap)

jer to je ništa!

Mila Validžić od
Izgleda bipta, ali da li je točno? Meni se nažalost čini, prema pričanju ljudi kako je bilo u Njemačkoj, da su kod cijena samo zamijenili DM u EUR, a plaće ostale iste. :(
Marina Polić od
Ipak je došlo do poskupljenja. Lagali nas!‌
Petra Marić od
samo se ti tješi :D
+5 glasa
Redakcija od
prikazano od Redakcija

Proces uvođenja eura nije ugrožen unatoč stalnim krizama

Za razliku od koronakrize, kriza s inflacijom nije toliko iznenađujuća. Predugo smo bili u razdoblju rekordno niskih kamata i bilo je za očekivati da će doći kraj. Kraj je koincidirao i s prekidom opskrbnih lanaca, pa geopolitičkim problemima, rastom cijena energenata i ratom u Ukrajini. Naglasio je to ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Zdravko Marić, na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.

Ministar je jasno poručio da jedino zajedničkim djelovanjem možemo prebroditi i ovakve izazove: „Danas smo fokusirani na inflaciju, posljednji podatak je pokazao da ona iznosi 9,4 posto na godišnjoj razini i očekujemo da će nastaviti ubrzavati. No, ni u kojem slučaju ne smijemo zanemariti gospodarski rast i moramo ga održati. Korigirali smo naše projekcije jer smo lani imali veliki rast, umjesto 5,2 imali smo 10,2 posto. S druge strane, ukrajinska kriza će trajati i ne znamo koliko, zato smo konzervativni u procjenama.“

Marić je optimističan oko odluke Vijeća Europe koja će biti donesena 12. srpnja 2022. Očekuje pozitivan ishod i da ćemo temeljem toga uvesti euro 1. siječnja 2023. godine. „Da nismo stabilizirali javne financije, ne bi danas razgovarali o uvođenju eura. Javni dug ključni je kriterij za uvođenje eura. Sredinom 2019. supotpisujemo pismo ulaska u ERMII. Onda se dogodi koronakriza usred tog procesa, a mi smo još ubrzali. Sve uvjete smo ispunili i u pandemijskoj godini ulazimo u ERMII“, podsjetio je Marić.

Napomenuo je da je Republika Hrvatska uspjela osigurati značajna sredstva iz proračuna Europske unije, u ukupnom iznosu od oko 25 milijardi eura koja će se usmjeriti prije svega za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, a za što je predviđeno gotovo 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava te 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardu kuna, zajmova do kraja 2026. godine.

Predavanje je održao i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

„Tržišta, poglavito obveznička, su početkom 2022. dijelom anticipirala zaoštravanje monetarne politike s obzirom na inflatorne pritiske, no rat u Ukrajini je dodatno povećao cijene, posebno energenata i hrane. Tome treba pridodati i epidemiološku situaciju u Kini i otežani i skuplji brodski promet, što se prelijeva u cijene“, rekao je Žigman.

U okolnostima globalnih tržišnih previranja, dinamika trgovanja na domaćoj burzi nije pala, a tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze zadržala se na oko 250 milijardi kuna što je na razini 62% BDP-a. Jedan od poticaja su svakako nova listanja, a u prometu konačno pada i dominacija 5 najlikvidnijih dionica u ukupnom prometu. Žigman smatra da je i dalje velik Izazov kako privuči kompanije da izađu na dioničko tržište, da se više otvore investicijskoj zajednici i privuku nova ulaganja i interese ulagača.

Žigman je naglasio i da će uvođenje eura, naravno, imati troškove i koristi za financijsku industriju.

„Troškovi povezani s provedbom konverzije - npr. troškovi izmjene i usklađivanja internih evidencija vezano za konverziju vrijednosnih papira, obveza i potraživanja, za SKDD: trošak konverzije nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vrijednosnih papira po službenoj dužnosti, za sve subjekte: prilagodba dokumentacije i evidencije za koje ne postoji obveza dvojnog iskazivanja i koje ne predstavljaju regulatorno-izvještajnu dokumentaciju i slični troškovi. Tu su i troškovi dvojnog iskazivanja cijena i vrijednosti - npr. trošak tiska i potrebnih aplikativnih rješenja“, kazao je Žigman.

Prema Hanfinoj simulaciji troškova konverzije, u relativnom iznosu najveći trošak imaju investicijska društva, no to je primarno zbog njihove veličine, no i kod njih je trošak na svega 8,2% prošlogodišnjih prihoda, dok u apsolutnom iznosu najveći trošak snose osiguranja u iznosu od 8,9 milijuna kuna.

No, bez obzira na troškove i izazove, Žigman je kazao da su troškovi kratkoročni, ali benefiti uvođenja eura dugoročni, kao uostalom za cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Konverzija će sa sobom donijeti i određena nužna zaokruživanja vrijednosti, od čega je najizraženije ono kod kunskih obveznica koje su na kraju ožujka 2022. činile 20,3 % ukupnih ulaganja fondova i osiguranja. Kod svake konvertirane obveznice blago će se smanjiti ukupna vrijednost izloženosti, no zbog vrlo male nominalne vrijednosti od 1 eurocenta, ti gubici će na razini cijelog sustava iznositi svega 32 eurocenta, odnosno gubitaka vrijednosti neće niti biti.

Marina Polić od
Obična prevara vladajućih političara!!! :(
Mila Validžić od
Da, nije točno! -1‌

Slična pitanja

1 odgovor 149 👀
1 odgovor 378 👀
1 odgovor 585 👀
Znatko predstavlja

Umjetna inteligencija u službi prodaje

Zagreb
24. - 25. 10. 2024.

KUPI ULAZNICU
Znatko predstavlja

Najnoviji trendovi u IT industriji

Zagreb
28. i 29. 11. 2024.

KUPI ULAZNICU

13.9k pitanja

22.7k odgovora

8.5k komentara

1.6k korisnika

...