88 pregleda
Mia Jelinčić u rubrici Financije od Mia Jelinčić [Superaktivan] (2.2k bodova)
Je li uvođenje eura u Hrvatskoj ugroženo stalnim krizama?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

1 odgovor

+5 glasa
Redakcija od Redakcija [Megaktivan] (19.2k bodova)

Na drugom danu konferencije „Financijsko tržište“ istaknuto da proces uvođenja eura nije ugrožen unatoč stalnim krizama

Za razliku od koronakrize, kriza s inflacijom nije toliko iznenađujuća. Predugo smo bili u razdoblju rekordno niskih kamata i bilo je za očekivati da će doći kraj. Kraj je koincidirao i s prekidom opskrbnih lanaca, pa geopolitičkim problemima, rastom cijena energenata i ratom u Ukrajini. Naglasio je to ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Zdravko Marić, na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.

Ministar je jasno poručio da jedino zajedničkim djelovanjem možemo prebroditi i ovakve izazove: „Danas smo fokusirani na inflaciju, posljednji podatak je pokazao da ona iznosi 9,4 posto na godišnjoj razini i očekujemo da će nastaviti ubrzavati. No, ni u kojem slučaju ne smijemo zanemariti gospodarski rast i moramo ga održati. Korigirali smo naše projekcije jer smo lani imali veliki rast, umjesto 5,2 imali smo 10,2 posto. S druge strane, ukrajinska kriza će trajati i ne znamo koliko, zato smo konzervativni u procjenama.“

Marić je optimističan oko odluke Vijeća Europe koja će biti donesena 12. srpnja 2022. Očekuje pozitivan ishod i da ćemo temeljem toga uvesti euro 1. siječnja 2023. godine. „Da nismo stabilizirali javne financije, ne bi danas razgovarali o uvođenju eura. Javni dug ključni je kriterij za uvođenje eura. Sredinom 2019. supotpisujemo pismo ulaska u ERMII. Onda se dogodi koronakriza usred tog procesa, a mi smo još ubrzali. Sve uvjete smo ispunili i u pandemijskoj godini ulazimo u ERMII“, podsjetio je Marić.

Napomenuo je da je Republika Hrvatska uspjela osigurati značajna sredstva iz proračuna Europske unije, u ukupnom iznosu od oko 25 milijardi eura koja će se usmjeriti prije svega za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, a za što je predviđeno gotovo 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava te 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardu kuna, zajmova do kraja 2026. godine.

Predavanje je održao i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

„Tržišta, poglavito obveznička, su početkom 2022. dijelom anticipirala zaoštravanje monetarne politike s obzirom na inflatorne pritiske, no rat u Ukrajini je dodatno povećao cijene, posebno energenata i hrane. Tome treba pridodati i epidemiološku situaciju u Kini i otežani i skuplji brodski promet, što se prelijeva u cijene“, rekao je Žigman.

U okolnostima globalnih tržišnih previranja, dinamika trgovanja na domaćoj burzi nije pala, a tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze zadržala se na oko 250 milijardi kuna što je na razini 62% BDP-a. Jedan od poticaja su svakako nova listanja, a u prometu konačno pada i dominacija 5 najlikvidnijih dionica u ukupnom prometu. Žigman smatra da je i dalje velik Izazov kako privuči kompanije da izađu na dioničko tržište, da se više otvore investicijskoj zajednici i privuku nova ulaganja i interese ulagača.

Žigman je naglasio i da će uvođenje eura, naravno, imati troškove i koristi za financijsku industriju.

„Troškovi povezani s provedbom konverzije - npr. troškovi izmjene i usklađivanja internih evidencija vezano za konverziju vrijednosnih papira, obveza i potraživanja, za SKDD: trošak konverzije nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vrijednosnih papira po službenoj dužnosti, za sve subjekte: prilagodba dokumentacije i evidencije za koje ne postoji obveza dvojnog iskazivanja i koje ne predstavljaju regulatorno-izvještajnu dokumentaciju i slični troškovi. Tu su i troškovi dvojnog iskazivanja cijena i vrijednosti - npr. trošak tiska i potrebnih aplikativnih rješenja“, kazao je Žigman.

Prema Hanfinoj simulaciji troškova konverzije, u relativnom iznosu najveći trošak imaju investicijska društva, no to je primarno zbog njihove veličine, no i kod njih je trošak na svega 8,2% prošlogodišnjih prihoda, dok u apsolutnom iznosu najveći trošak snose osiguranja u iznosu od 8,9 milijuna kuna.

No, bez obzira na troškove i izazove, Žigman je kazao da su troškovi kratkoročni, ali benefiti uvođenja eura dugoročni, kao uostalom za cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Konverzija će sa sobom donijeti i određena nužna zaokruživanja vrijednosti, od čega je najizraženije ono kod kunskih obveznica koje su na kraju ožujka 2022. činile 20,3 % ukupnih ulaganja fondova i osiguranja. Kod svake konvertirane obveznice blago će se smanjiti ukupna vrijednost izloženosti, no zbog vrlo male nominalne vrijednosti od 1 eurocenta, ti gubici će na razini cijelog sustava iznositi svega 32 eurocenta, odnosno gubitaka vrijednosti neće niti biti.

Slična pitanja

Znatko medijski pokriva

CRO commerce 2022



Najnoviji eCommerce trendovi na četvrtoj CRO commerce konferenciji u organizaciji trgovaca

Zagreb, 07.10.2022.

ULAZNICE
Znatko medijski pokriva

Prijava
Znatko medijski pokriva


Ignite the Spark

Zagreb, 13.10.2022.

ULAZNICE
Znatko medijski pokriva

‘ko?VA! Konferencija VIRTUALNI ASISTENT


Prva konferencija u Hrvatskoj namijenjena virtualnim asistentima i svima koje zanima svijet virtualne asistencije

Zagreb, 21.10.2022.

Ulaznice putem ENTRIO sustava
Znatko medijski pokriva


Phygital – the future of retail!

Konferencija namijenjena robi široke potrošnje (FMCG).

22.10.2022.
Mozaik Centar Zagreb


PRIJAVA
Znatko medijski pokriva

20. ZFF
Zagreb Film Festival



Zagreb, 23.-30.10.2022.

Prijave uskoro!

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

Gdje pratiti Znatka?



[ Pretraživanje Znatka ]

9.3k pitanja

14.8k odgovora

3.2k komentara

1.4k korisnika

...