Hrvoje Hladnik u rubrici Financije od Hrvoje Hladnik

Zamislite u budućnosti Hrvatsku nakon što prođe uvođenje eura i još to kroz krizu - inflaciju (trenutno 9,4%), recesiju (pad realnoga BDP-a praćen općom lošom ekonomskom klimom), stagflaciju (inflacija kroz period gospodarske stagnacije ili pada). Vjerojatno pričamo o 2023. ili kasnijoj godini. Kakva će tada biti naša Hrvatska?

  • Što će se do tada dogoditi s prosječnom plaćom?
  • Što će se u međuvremenu dogoditi s kamatama na kredite banaka?
  • Kakve će tada biti cijene nekretnina u odnosu na danas?
  • Koje financijske (materijalne ili papirnate) vrijednosti će tada narasti, a koje će izgubiti vrijednost?
  • Ima li nade za nas? :) Mora biti, ali samo koje?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

2 odgovor(a)

+13 glasa
Ana Nera Horvat od Ana Nera Horvat
Situacija trenutno ne samo u RH nego u svijetu je vrlo financijski nepovoljna. Prvo COVID-19 mjere tj. zatvaranje brojnih objekata, neodržavanje festivala, smanjeno putovanje, veća potreba zdravstvenog sektora za financiranjem- sve je to ostavilo danak na financije u svijetu, a potom još stiže i agresija na Ukrajinu i sankcije Rusiji.

Situacija nikako nije pogodna za uvođenje eura, no "što se mora nije teško". Prosječna plaća zasigurno neće narasti, no troškovi života će porasti s obzirom na pravilo zaokruživanja cijena zbog kojeg proizvodi mogu dodatno i značajno poskupjeti. Na isti takav način, porast će i kamate te možebitno i rate kunskih kredita, dok će krediti u eurima tu biti donekle stabilni (naravno, ovisno o općoj situaciji s eurom). Automatski će rasti i cijene nekretnina.

U današnje vrijeme a kroz povijest općenito, zlato je uvijek bilo stabilna valuta a tako je i danas. RH nažalost od početka 2000.-ih nema zlatne rezerve pod izgovorom "da je zlato nestabilno i da je bilo bolje uložiti u euro". RH bi možda trebala zanemariti takvo mišljenje "stručnjaka" i početi popunjavati zlatne rezerve. To jedina nada za stabilizaciju situacije u RH.
+9 glasa
Nino Marić od Nino Marić

Oporavak će ići tokom 2023. godine, ali po nižim stopama

Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima. 

  • Prosječna očekivana stopa rasta za 2023. iznosi 3,2%, uz uzak raspon očekivanja između 3,0% i 3,7%
  • Nakon kulminacije inflacije po stopi od 9,3% u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2% u 2023.
  • Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7% ove i 6,2% iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine
  • Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5% BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72%

U zadnjim Izgledima prošle godine ekonomisti hrvatskih banaka ispravno su detektirali V-oporavak i najavili da će gospodarska aktivnost već do kraja 2021. premašiti pred-pandemijsku razinu. U ovim očekivanjima prevladava sličan sentiment premda veća inflacija od očekivane i rat u Ukrajini uzimaju danak u vidu smanjenih stopa očekivanog rasta za ovu i iduću godinu. Dok su u prosincu 2021. ekonomisti u prosjeku očekivali rast od 4,6% 2022. uz veoma malu disperziju između „pesimističnih“ 4,4% i optimističnih 4,8%, sada se očekuje rast po stopi od 3,7%, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3%, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1% koliko predviđa najveći optimist. Očekivanja za 2023. su skromnija i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3,2%, uz uzak raspon očekivanja između 3,0% i 3,7%. S obzirom da su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost.

Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9,3% u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2% 2023. Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7% ove i 6,2% iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, očekuje se nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7% ove i 6,2% sljedeće godine.

Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi 8,4% ove i 9,3% iduće godine) i izvoza (9,4% ove godine, u čemu je još uvijek važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6,8% iduće godine).

Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5% BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72%, pri čemu je primjetan visok stupanj suglasja – vrlo mali raspon očekivanja za kraj sljedeće godine (između 71,4% i 72,6%).


Više informacija pronađite u publikaciji koja se nalazi u prilogu ili na internetskim stranicama HUB-a.

Slična pitanja

1 odgovor 255 👀
1 odgovor 474 👀
Ivan Gačić 06.05.2022. pitanje u rubrici Financije od Ivan Gačić
1 odgovor 202 👀
1 odgovor 245 👀
3 odgovora 370 👀
1 odgovor 286 👀
Znatko predstavlja

Digital Commerce & Business Conference

Umag
od 8. do 12. 05. 2024.

REGISTRACIJA
Znatko predstavlja

Umjetna inteligencija u službi prodaje

Zagreb
24. - 25. 10. 2024.

ULAZNICE

13.6k pitanja

22.2k odgovora

8.3k komentara

1.6k korisnika

...