Oporavak će ići tokom 2023. godine, ali po nižim stopama
Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.
- Prosječna očekivana stopa rasta za 2023. iznosi 3,2%, uz uzak raspon očekivanja između 3,0% i 3,7%
- Nakon kulminacije inflacije po stopi od 9,3% u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2% u 2023.
- Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7% ove i 6,2% iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine
- Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5% BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72%
U zadnjim Izgledima prošle godine ekonomisti hrvatskih banaka ispravno su detektirali V-oporavak i najavili da će gospodarska aktivnost već do kraja 2021. premašiti pred-pandemijsku razinu. U ovim očekivanjima prevladava sličan sentiment premda veća inflacija od očekivane i rat u Ukrajini uzimaju danak u vidu smanjenih stopa očekivanog rasta za ovu i iduću godinu. Dok su u prosincu 2021. ekonomisti u prosjeku očekivali rast od 4,6% 2022. uz veoma malu disperziju između „pesimističnih“ 4,4% i optimističnih 4,8%, sada se očekuje rast po stopi od 3,7%, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3%, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1% koliko predviđa najveći optimist. Očekivanja za 2023. su skromnija i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3,2%, uz uzak raspon očekivanja između 3,0% i 3,7%. S obzirom da su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost.
Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9,3% u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2% 2023. Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7% ove i 6,2% iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, očekuje se nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7% ove i 6,2% sljedeće godine.
Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi 8,4% ove i 9,3% iduće godine) i izvoza (9,4% ove godine, u čemu je još uvijek važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6,8% iduće godine).
Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5% BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72%, pri čemu je primjetan visok stupanj suglasja – vrlo mali raspon očekivanja za kraj sljedeće godine (između 71,4% i 72,6%).
Više informacija pronađite u publikaciji koja se nalazi u prilogu ili na internetskim stranicama HUB-a.
