25 pregleda
Mia Jelinčić u rubrici Hrana i piće od Mia Jelinčić [Superaktivan] (2.0k bodova)

Koja su vina okušana na radionici "Baranjski Decanteri" 2022. godine? 

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

1 odgovor

+4 glasa
Redakcija od Redakcija [Megaktivan] (16.0k bodova)

Prvo Decanterovo zlato za Baranju

Kao i svake godine otprilike u ovo vrijeme, vinskim svijetom zavlada šušur. Naime, nakon dodjele Decanterovih odličja, ništa više nije isto. 

Neki ih vinari samozadovoljno očekuju, neki ih iznenađeno dočekaju, a nekima i izmaknu. Cijene nerijetko porastu, a „proroci“ koji su znali prepoznati kvalitetu nagrađenih etiketa prije dodjele nagrada, zadovoljno trljaju ruke. 2022. se godine čak 314 etiketa okitilo Decanterovim naljepnicama, od čega 3 sa platinom i 16 sa zlatom. Jedno od tih zlata otišlo je u Baranju, kamo je – na ljubazni poziv g. Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje – otišla i mala, ali moćna novinarska skupina. Zahvaljujući gostoprimstvu vinarije Zlatno brdo i stručnom vodstvu sommeliera Tome Jakopovića, kušali su, uz baranjski zlatni Decanter, još tri dobitničke etikete. Uz voditelja, na radionici su gostovali i vinari Goran Matijević (vinarija Zlatno brdo), Lajoš Kolar (Podrumi Kolar) i Igor Deak, enolog vinarije Josić.

Radionicu pod nazivom „Baranjski Decanteri“ otvorili su Graševinom Zlatno brdo iz 2018 koja se okitila brončanom medaljom. Riječ je o vinu koje je izvrsna ekspresija baranjskog terroira – strukturirano, moćno i koncentrirano. Prema riječima Tome Jakopovića glavni je zadatak baranjskih vina(ra) pomiriti moć i eleganciju, odnosno zadovoljiti tržišni trend povećane potražnje za lakšim i pitkijim vinima. Graševina kao sorta vrlo je značajna za proizvodnju vina u Hrvatskoj – sačinjava oko 24% ukupnih nasada bijelih sorata, odnosno oko 11% ukupnih nasada vinove loze što će reći da je svaki četvrti trs u Hrvatskoj upravo graševina. Također, kako tvrdi Jakopović, riječ je o sorti koja ima vjerojatno najveći stilski potencijal na svijetu. Ipak, to ne znači da je bez problema: dok u Hrvatskoj još uvijek muku muči sa tržišnim identitetom „vina za gemišt“, gdje polako pobjeđuje u toj dugotrajnoj i zahtjevnoj bitci, nije joj puno lakše niti izvan granica Lijepe naše. Pa tako i na velikom Decanteru među ocjenjivačima često biva žrtvom predrasude da je „bezvezna i osrednja“. Samim time je ova osvojena bronca uistinu veliko priznanje za vinariju Zlatno brdo, ali i za graševinu kao veliku i važnu vinsku sortu.

Uslijedio je, također brončani, Chardonnay Kolar 2018 koji je pokazao savršenu formu, ali i otkrio umijeće vinara. Naime, dvogodišnje odležavanje u velikoj 500-litarskoj hrastovoj bačvi pokazalo se kao idealna „doza“ hrasta za chardonnay. Riječ je o vinu koje se dugo pamti i koje u sebi nosi pečat terroira. Samozatajni Lajoš Kolar nam je prilikom kušanja otkrio i malu tajnu – uskoro od chardonnaya planira napraviti i svoj prvi pjenušac (blanc de blancs).

Treći po redu bio je Kolarov Sivi pinot (2018), ovjenčan Decanterovim srebrom te također optimalno školovan u velikom hrastu. Veliko vino. 

Kao dijete, odrastao sam uz vinare i vinogradare i imao priliku boraviti u podrumima i kušaonicama. Već sam tada primijetio kako sivi pinot i traminac piju samo gazde.“ – otkrio je crticu iz djetinjstva Lajoš Kolar, dodavši kako se kasnije i sam uvjerio zašto je tome tako

Četvrto vino najnestrpljivije smo iščekivali. Riječ je naime o prvom Decanterovom zlatu koje je ikad otišlo u Baranju. Sa osvojenih 96 bodova, korak do platine, Gold Cuvee vinarije Zlatno brdo (2020) s punim se pravom „šepurio“ kao prava zvijezda ove radionice. Za uspjeh i kvalitetu ovog vina prvenstveno je zaslužan renomirani enolog Samir Nađ, koji je uspio pomiriti četiri naizgled nekompatibilne sorte: rajnski rizling, chardonnay, sivi pinot (u varijanti izborne berbe) i traminac (izborna berba bobica). Riječ je o vinu koje je prepuno slasti, koje se s vremenom razvija u čaši i za kojim je tržište zbog njegovih nesvakidašnjih aroma i okusa naprosto poludjelo, čak i prije osvojenog zlata.

Brojne etikete Podruma Belje su osvojile Decanterova odličja, no na ovoj ih radionici nisu imali priliku kušati, umjesto njih su u čaše dobili dva crnjaka, koja možda nisu osvojila Decantere (jer se nisu ni kandidirali), ali su bez imalo lažne skromnosti ravnopravno stala uz bok dobitnicima. Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) prozvali su „fenomen-vinom“ iz razloga što uopće nije vidjelo drvene bačve. No, bez obzira što je čitava vinifikacija odrađena u inoxu (sa samo tri pretoka) ima nevjerojatnu sortnost i optimalno zaobljene tanine te je samim time vrlo užitno.

Merlot Kolar (2017) dobiven je od grožđa uzgojenog u osam godina starom (tj. mladom) vinogradu na vrhu Baranjskog brda, iz kojeg pogled puca na tri grada: Osijek, Sombor i Pečuh. „Kada se uzgoji na ovom položaju, merlot se zahvali vinaru što ga je posadio“ – slikovito je objasnio Lajoš Kolar ukazujući na savršenu kvalitetu grožđa iz kojeg je napravljeno ovo vino. Nakon školovanja u barrique bačvicama u trajanju oko 2 godine od njega je dobiveno bezvremensko vino, koje tek očekuje napredak kroz vrijeme.

Obzirom da su novinari nakon kušanja ovih šest vinskih velikana praktički ostali bez teksta, poručuju samo to da što prije nabavite svoje primjerke ovih vina – za arhivu ili za uživanje u toplim ljetnim večerima, kako vam drago.

Slična pitanja

Gdje pratiti Znatka?



[ Pretraživanje Znatka ]

8.4k pitanja

13.6k odgovora

2.8k komentara

1.3k korisnika

...