Pandemija corona virusa je razbuktala novi stil rada – rad od kuće. Trenutna nova kriza koja je pokucala na vrata Europe, energetska kriza, očajno traži rješenja. Međutim, da li radom kuće se stvarno štedi energija i koja?
Prvo temperature su sve niže, a računi za energente sve veći. Ove zime će se morati uvelike odvajati od budžeti, ako ćemo željeti tople domove i firme. Stoga, mnoge tvrtke pribjegavaju riješenu rada od kuće, međutim u toj situaciji grijanje kod kuće neće nikad biti isključeno. Prema istraživanjima Rudolfa Friedricha s Fakulteta za tehniku i znanost u Saarbrückenu je otkriveno da će doći na isto grije li osoba svoju sobu ili grije li se ured.
Međutim radom od kuće se doista štedi ozbiljna količina energenata u prometu. Na primjeru Njemačke ako bi samo četvrtina zaposlenih radila od kuće samo jedan dan u tjednu, to bi dovelo do uštede od 200 milijuna litara goriva godišnje. To je računica Friedricha, prema kojem također bi se tako stvorilo 540.000 tona stakleničkih plinova manje. Slično misli i Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja koja je navela da nije grijanje segment u kojem bi se uštedjelo u radu od kuće već promet i transport.
Svakako kada bi većina ljudi neprestano radila od doma količina goriva i energenata transporata bi se uvelike uštedjela, što je za trenutno krizu ipak značajno. Međutim trošak struje i grijanja bi se povećao jer bi ovako svatko grijao svoj dom, dok se kroz radni dan grije jedna/dvije prostorije za više zaposlenih.
Ipak dok se radom od kuće uštedi trošak prijevoza do radnog mjesta i energenti goriva, kod kuće zaposlene čekaju troškovi koje poslodavci često ne pokrivaju. To nije samo grijanje, već električna energija za računalo, Internet, telefon, papir za pisač… Zaposleni u Njemačkoj za takve naknade dobivaju 600 u obračunu poreza od ukopnog prihoda, neke države u EU su velikodušnije po tom pitanju. Pitanje je kako bi se rad od kuće trebao regulirati te tko bi dodatne troškove trebao pokrivati. Na kraju sve ima svoj plus i minut.
