Sivi Pinot je sorta s kojom se danas puno eksperimentira, a podrijetlom je iz Burgundije u Francuskoj. On je mutant crnoga pinota i daje vina žuto-zelene, slamnatožute, ružičaste ili narančaste boje. Austrijska i talijanska vina iz te sorte su puna mineralnosti, a neka francuska su polusuha i ekstremno mineralna. Raspon se kreće od svježih pa sve do maceriranih i odležanih vina.
U Alsaceu u Francuskoj čak je 14 % vinograda pokriveno upravo ovom sortom. Kažu da od tamo potječe najbolji sivi pinot na svijetu. Francuska, SAD i New Zeland zajedno drže 70 % svjetske proizvodnje sivoga pinota.
U Hrvatskoj ga još nazivaju burgundac sivi, u Francuskoj je nejčešći naziv Pinot Gris, u Mađarskoj Szürkebarát, u Švicarskoj Malvoisie, u njemačkim govornim područjima Burgunder Grauer i Grauburgunder, odnosno Ruländer, u Sloveniji rulendec, a u Italiji Pinot Grigio.
Pinot sivi miriše na jabuke, kruške, nektarine preuzimajući nekoć primarne arome breskve i banane.
U hrvatskoj se uzgaja svugdje od Slavonije do Dalmacije, ali je dosta težak za uzgoj. Od Međimurja do Moslavne proizvode vina svježih, intenzivnih i živahnih aroma, a u Slavoniji i Podunavlju proizvode krepke i zrele sive pinte.
Idealna temperatura za posluživanje sivoga pinota je od 8 do 10 °C, a odličan je kao aperitiv. Što se tiče posluživanja uz jela, nije ga pametno uparivati s kiselom hranom jer je i sam bogat kiselinom. Odlično ga je posluživati uz laganu hranu kao što su tjestenina, ribe i plodovi mora.
- Svježi, mladi – lešana bijela riba, lagana piletina, meki sirevi (ricotta, feta, camembert, mozzarella)
- Mineralni – rižoto od liganja ili sipa, tjestenina s kozicama, losos
- Zreliji – pečena bijela riba, sitna plava riba (srdele, inćuni, papaline), rakovi
- Macerirani – odresci tune ili gofa, laganija mesna jela (npr. teleći odresci)
Izvor
https://vina-zdolc.hr/upoznajte-sivi-pinot/
