Da li je povećanje cijena u Hrvatskoj 2023. posljedica uvođenja eura ili nešto drugo?

Question

Ovih je dana porast cijena do kojeg je došlo nakon uvođenja eura glavna tema. 

A da li je to povećanje cijena u Hrvatskoj 2023. posljedica uvođenja eura ili nešto drugo?

Answer 1

Svega tu ima pomalo pa je lako loviti u mutnom. Neki su stvarno htjeli podići sada cijene zbog inflacije i poskupljenja dobavljača, bez obzira na uvođenje eura, a neki su to iskoristili i rekli to isto iako su već i prije poskupili i više od 13,5% koliko iznosi inflacija u zadnjih godinu dana.

Comments

...i kako kaže kolumnistica Helena Puljiz, "vlada premijera Andreja Plenkovića ponovno je uhvaćena u lažnim obećanjima, površno obavljenom poslu i kukavičluku."‌

Answer 2

Vidim da se iz HUP-a opravdavaju argumentima slobodnog tržišta. To poskupljenje dolazi zbog

1. inflatornih pritisaka,
2. rasta sirovina,
3. rasta cijene energije,
4. porasta troškova proizvodnje,
5. porasta plaća.

To su naravno opravdani argumenti, samo pitanje je tko se baš SKRIVA iz toh argumenata i kako se kaže "lovi u mutnoj vodi".

Nadam se da Hrvati neće opet srljati kao guske u maglu.

Answer 3

Hrvatska obrtnička komora: Povećanje cijena nije posljedica konverzije kune u euro

Obrtnici su se dobro pripremili za prebacivanje kune u eure kao službenu valutu RH. Cjelokupni sustav Hrvatske obrtničke komore informiranjem i edukacijom te osobnim savjetovanjem obavještava obrtnike o koracima koje je potrebno poduzeti.

Najteže je razdoblje upravo ovo u kojem se nalazimo - dvotjedno razdoblje dvojnog optjecaja. Tijekom ovog razdoblja sve transakcije s gotovinom dodatno preuzimaju ulogu mjenjačnice. A samim potrošačima je korištenje i konverzija iznosa u dvije valute te navikavanje na korištenje novih kovanica komplicirano.

„Svi zajedno moramo biti strpljivi i imati razumijevanja, a eventualna nesnalaženja pomoći razjasniti“, poručuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.  

Kratohvil napominje i kako su pravila preračunavanja i dvojnog iskazivanja cijena jasna i da ih se mora poštovati, te izjavljuje kako je Hrvatska obrtnička komora sigurna da je većina obrtnika to i napravila. Naglašava kako je zasigurno kod pojedinih obrtnika došlo do povećanja cijena iz opravdanih razloga (poput povećanja troškova), a ne zbog prijelaza na euro.         

Nadalje, Hrvatska obrtnička komora podržava apel Vlade te pozivaju da poduzetnici koji cijene zaokružili više da korigiraju svoje cijene što prije kako bi izbjegli moguće sankcije.

Hrvatska obrtnička komora stoji iza dosadašnjih mjera Vlade kojima se ublažavala posljedica poskupljenja energenata, no pravila po kojima tržište funkcionira su nemilosrdna, stoga se poskupljenja zbog sve većih ulaznih troškova ne mogu izbjeći niti zanemariti. Poskupljenje ovisi o jedinstvenim okolnostima poslovanja svakog obrtnika.

Povećanje cijena produkt je povećanja troškova poslovanja, poput povećanja osnovice minimalne plaće, što utječe na obveze svih poslodavaca, posebice u ugostiteljstvu i građevinarstvu. Uz povećanje minimalne plaće za radnike, od 01.01.2023. stupa na snagu Naredba o iznosima osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu, što znači veće troškove za sve obrtnike.

Hrvatska obrtnička komora svojim će članovima i dalje pružati sve bitne informacije kako bi lakše prilagodili svoje poslovanje u vrijeme uvođenja eura. Sva pitanja oko uvođenje nove valute možete postaviti na mail adresu euro@hok.hr.

Comments

Ima smisla objašnjenje, ali na inspektorima je da utvrde gdje je to razlog, a gdje lov u mutnoj vodi i skrivanju iza tih racionalnih objašnjenja. Pitanje je da li inspektori to jasno znaju ili i oni love u mutnom pa sad pišu kazne kako hoće.‌

Answer 4

Efekt uvođenja eura na cijene u siječnju i veljači 2023. bio je relativno blag te je iznosio:

0,4 postotna boda

To ne odstupa od iskustava drugih zemalja koje su uvele euro. Ovo istraživanje rezultat je preliminarne analize autora Europske središnje banke (ESB) i Hrvatske narodne banke  (HNB) objavljene u blogu pod nazivom Has the euro changeover caused extra inflation in Croatia (Je li uvođenje eura dodatno povisilo inflaciju u Hrvatskoj?).

Autori bloga Matteo Falagiarda, Christine Gartner, Ivan Mužić i Andreja Pufnik su, naime, utvrdili da su siječanjske stope rasta cijena roba bile u skladu s povijesnim obrascima u prethodnih deset godina. Za razliku od toga, cijene usluga su u siječnju 2023. u prosjeku porasle više nego proteklih godina. U veljači, pak, niti jedna od komponenti inflacije nije znatnije odstupala od povijesnih prosjeka. Autori pritom ističu kako je službena stopa rasta harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u siječnju u odnosu na prethodni mjesec iznosila tek 0,3%, a u veljači 0,2% u odnosu na siječanj, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najnižom mjesečnom stopom rasta cijena u europodručju.

Nadalje, iz analize mikro podataka o cijenama u maloprodaji, uočeno je da se udio atraktivnih cijena (atraktivne cijene se formiraju na razinama poput "0,99") znatno smanjio, s oko 98% u kunama na oko 45% u eurima, kao izravan odraz činjenice da se u siječnju mnogo cijena nije promijenilo pa izražene u eurima više nisu bile na atraktivnim razinama (npr. "0,99"). Naime, čak 65% cijena ostalo je nepromijenjeno u siječnju u odnosu na prosinac, a od preostalih 35% čak je 25% cijena sniženo jer su neki trgovci zaokruživali cijene na niže razine prilikom preračunavanja iz kuna u eure.

Usto, analiziran je i utjecaj uvođenja eura na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja. Suprotno prethodnim iskustvima članica europodručja, u kojima se percepcija inflacije većinom povećala prilikom uvođenja eura, u Hrvatskoj se percepcija inflacije u siječnju čak smanjila u odnosu na prosinac te ostala stabilna u veljači, dok su inflacijska očekivanja snažno pala u oba mjeseca. Na smanjenje percipirane inflacije najviše je utjecalo smanjenje cijena energije, što je nadmašilo eventualan negativan učinak uvođenja eura na percepciju inflacije.

Autori zaključuju da je unatoč izazovnijem inflacijskom okružju, utjecaj uvođenja eura na potrošačke cijene u Hrvatskoj do sada bio relativno blag i u skladu s iskustvima drugih zemalja koje su već uvele euro kao službenu valutu.