Monika Kiris u rubrici Pravo od Monika Kiris

Ima li koji primjer iz sudske prakse oko povrede prava na pošteno suđenje u kaznenom postupku (čl. 6. Konvencije) tuženog zbog:

  • ne prosljeđivanja podneska nadležnog državnog odvjetništva (DORH) na žalbu tuženog?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

1 odgovor

+9 glasa
Redakcija od Redakcija

Povreda prava na pošteno suđenje u kaznenom postupku protiv podnositeljice zahtjeva

Europski sud za ljudska prava (dalje: Europski sud) dana 17. siječnja 2023. objavio je presudu u predmetu Pejkić protiv Hrvatske u kojoj je utvrdio da je podnositeljici povrijeđeno pravo na pošteno suđenje u kaznenom postupku (čl. 6. Konvencije) koji se protiv nje vodio jer joj na odgovor nije proslijeđen podnesak nadležnog državnog odvjetništva na njezinu žalbu.

Europski sud je utvrdio i da je povrijeđeno pravo na zaštitu privatnog života (čl. 8. Konvencije) zbog nedovoljnog tumačenja odluka nadležnog suda, kojima su određene i produljene mjere tajnog nadzora podnositeljice tijekom istrage.

Pred Županijskim sudom u Zagrebu vodio se kazneni postupak protiv podnositeljice zbog primanja mita i protiv druge dvojice okrivljenika zbog davanja mita. Proces je započeo kriminalističkom istragom pokrenutom 2009. godine, tijekom koje je na zahtjev USKOK-a sud odobrio mjere tajnog praćenja i snimanja podnositeljice. Podnositeljica je 2011. godine u ovom kaznenom postupku pravomoćno osuđena na dvije godine zatvora.

Pozivajući se na ranija utvrđenja u presudama Zahirović protiv Hrvatske i Lonić protiv Hrvatske, Europski sud je utvrdio da u ovom predmetu nema značajnih činjenica i dokaza zbog kojih bi trebao zauzeti drugačiji stav od onog u tim predmetima. I u konkretnom slučaju je došlo do povrede jednakosti stranaka u postupku, budući da podnositeljica nije upućena nadležnom državnom odvjetništvu na odgovor na prvostupanjsku presudu podnesenu povodom njezine žalbe na žalbu.

Uz to je u svojim prethodnim presudama (npr. Dragojević protiv Hrvatske) Europski sud zauzeo stav kako neodgovarajući način obrazlaganja odluka o određivanju posebnih dokaznih radnji predstavlja povredu prava na privatnost iz čl. 8. Konvencije. Razmatrajući tumačenje rješenja Županijskog suda u Zagrebu o određivanju posebne dokazne radnje, Europski je sud došao do istog zaključka te utvrdio da je i u tom dijelu povrijeđena Konvencija.

Europski sud je naložio isplatu podnositeljici zahtjeva od 1.500 € za nematerijalnu štetu zbog povrede Konvencije i 3.450 € za troškove postupka.

Ova presuda je konačna te je dostupna na web stranici Suda (www.echr.coe.int/hudoc) na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.

Slična pitanja

1 odgovor 206 👀
Znatko predstavlja

Digital Commerce & Business Conference

Umag
od 8. do 12. 05. 2024.

REGISTRACIJA
Znatko predstavlja

Umjetna inteligencija u službi prodaje

Zagreb
24. - 25. 10. 2024.

ULAZNICE

13.7k pitanja

22.4k odgovora

8.4k komentara

1.6k korisnika

...