Što je diskriminacija i kako se od nje zaštititi?

Question

Kako je definirana diskriminacija i kako se legalno mogu zaštititi od diskriminacije?

Što kaže zakonodavni i institucionalni okvir za suzbijanje diskriminacije?

Answer 1

U pravnom smislu prema čl. 1. st. 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije, diskriminacija je stavljanje u nepovoljni položaj bilo koje osobe, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Zakonom se uređuje zaštita od diskriminacije po osnovi:

• rase ili
• etničke pripadnosti ili
• boje kože
• spola
• jezika
• vjere
• političkoga ili drugoga uvjerenja
• nacionalnoga i socijalnoga podrijetla
• imovnoga stanja
• članstva u sindikatu
• obrazovanja
• društvenoga položaja
• bračnoga ili obiteljskoga statusa
• dobi
• zdravstvenoga stanja
• invaliditeta
• genetskoga naslijeđa
• ronoga identiteta
• izražavanja ili
• spolne orijentacije

Institucionalni okvir o tome kaže sljedeće:

1. Poslove središnjega tijela nadležnoga za suzbijanje diskriminacije obavlja pučki pravobranitelj
2. Pučki pravobranitelj u okviru svojega rada zaprima prijave svih fizičkih i pravnih osoba, fizičkim i pravnim osobama koje su podnijele pritužbu zbog diskriminacije pruža potrebne obavijesti o njihovim pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge zaštite, ako nije započet sudskii postupak, ispituje pojedinačne prijave i poduzima radnje iz svoje nadležnosti potrebne za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe, upozorava javnost na pojave diskriminacije, podnosi kaznene prijave u vezi sa slučajevima diskriminacije nadležnom državnom odvjetništvu i slično...

Kako biste se legalno zaštitili od diskriminacije, obratite se pučkom pravobranitelju.

Answer 2

Najnovije istraživanje o diskriminaciji

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je 6. veljače 2023. „Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije“ koje je za instituciju proveo Ipsos. Ovo je istraživanje jedno od rijetkih koje se bavi diskriminacijom u Hrvatskoj, a važno je i jer je četvrto u nizu, stoga se mogu pratiti trendovi (2009., 2012., 2016., 2020.).

28 % građana je u istraživanju reklo da je bilo diskriminirano u posljednjih pet godina, što je nešto više nego što je bio slučaj u istraživanju iz 2016., kada je to reklo 25% građana. 

Porast može značiti da je diskriminacija raširenija nego ranije, ali i da se češće prepoznaje. U prilog pozitivnog smjera govori porast broja onih koji točno opisuju diskriminaciju objašnjavajući da je to različito postupanje prema nekome na osnovu neke osobine.

Među onima koji su bili diskriminirani tek je 40 % nešto i poduzelo. To je više nego 2016. kad ih je reagiralo 32 %, ali i dalje znači da najveći broj građana nije prijavio diskriminaciju. Među onima koji su nešto poduzeli, najviše ih je: 

• dalo otkaz ili otišlo u mirovinu (18 %), 
• podnijelo privatnu tužbu (17 %),
• obratili su se nadređenima (14 %),
• obratili su se nekom drugom iz organizacije (13 %).

Oni koji nisu reagirali na diskriminaciju kažu da se time: 

• ništa ne bi promijenilo (52 %), 
• da bi postupak bio prekompliciran, dugotrajan i skup (21 %)
• da bi im se situacija još i pogoršala (20 %). 

Nadalje, 69 % građana reklo je kako bi sigurno ili vjerojatno prijavilo diskriminaciju drugih. No, kako je riječ o društveno poželjnom ponašanju, ovaj je rezultat potrebno uzeti s rezervom.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter ističe kako ovi rezultati pokazuju da je potrebno snažnije osvještavati, informirati i obrazovati građane o diskriminaciji, uključujući i kroz sustav obrazovanja, ali i provoditi preporuke iz izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru, kao i posebnih pravobraniteljica.

Naime, prema Mirjani Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR), diskriminacija na radnom mjestu ili kod zapošljavanja vrlo često posljedica neznanja, a ne namjere. Upravo zbog toga edukacije predstavljaju najučinkovitiji način zaštite građana od diskriminacije u budućnosti.

Answer 3

Diskriminacija je ograničavanje nečijih prava i slobode da nešto radi. Ovdje se može raditi o građanima, jednoj osobi, nekoj pojedinoj zajednici ili slično. 

Ovakva vrsta obespravljenja vrlo je neugodna za ljude koji ju doživljavaju i koji su njome zahvaćeni. Ovaj se postupak najčešće koristi kako bi se nekome, već i prije nego je počeo, spriječile njegove radnje ili procesi djelovanja. 

Vrlo je teško odrediti kako se sami možete zaštititi od diskriminacije jer je velika važnost u tome o kojoj se vrsti diskriminacije radi i zašto vas diskriminiraju. Je li diskriminacija u društvu ili se radi o diskriminaciji na razini države? 

Ako je ona u društvu vi znate, kao pripadnik toga društva, vaša slobodna prava koja svatko od sudionika mora poštivati. Ako je ona na razini države ili kakve institucije vi, također, znate svoja prava kojih se vaš poslodavac ili uprava države mora držat i koja vama kao slobodnom građaninu moraju biti zadovoljena. 

Protiv javne diskriminacije nečijih prava napisani su mnogi zakoni. Prema tome možete pronaći neke od članaka i donesenih zakona za suzbijanje diskriminacije na stanici ZAKON HR.