Najnovije istraživanje o diskriminaciji
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je 6. veljače 2023. „Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije“ koje je za instituciju proveo Ipsos. Ovo je istraživanje jedno od rijetkih koje se bavi diskriminacijom u Hrvatskoj, a važno je i jer je četvrto u nizu, stoga se mogu pratiti trendovi (2009., 2012., 2016., 2020.).
28 % građana je u istraživanju reklo da je bilo diskriminirano u posljednjih pet godina, što je nešto više nego što je bio slučaj u istraživanju iz 2016., kada je to reklo 25% građana.
Porast može značiti da je diskriminacija raširenija nego ranije, ali i da se češće prepoznaje. U prilog pozitivnog smjera govori porast broja onih koji točno opisuju diskriminaciju objašnjavajući da je to različito postupanje prema nekome na osnovu neke osobine.
Među onima koji su bili diskriminirani tek je 40 % nešto i poduzelo. To je više nego 2016. kad ih je reagiralo 32 %, ali i dalje znači da najveći broj građana nije prijavio diskriminaciju. Među onima koji su nešto poduzeli, najviše ih je:
- dalo otkaz ili otišlo u mirovinu (18 %),
- podnijelo privatnu tužbu (17 %),
- obratili su se nadređenima (14 %),
- obratili su se nekom drugom iz organizacije (13 %).
Oni koji nisu reagirali na diskriminaciju kažu da se time:
- ništa ne bi promijenilo (52 %),
- da bi postupak bio prekompliciran, dugotrajan i skup (21 %)
- da bi im se situacija još i pogoršala (20 %).
Nadalje, 69 % građana reklo je kako bi sigurno ili vjerojatno prijavilo diskriminaciju drugih. No, kako je riječ o društveno poželjnom ponašanju, ovaj je rezultat potrebno uzeti s rezervom.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter ističe kako ovi rezultati pokazuju da je potrebno snažnije osvještavati, informirati i obrazovati građane o diskriminaciji, uključujući i kroz sustav obrazovanja, ali i provoditi preporuke iz izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru, kao i posebnih pravobraniteljica.
Naime, prema Mirjani Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR), diskriminacija na radnom mjestu ili kod zapošljavanja vrlo često posljedica neznanja, a ne namjere. Upravo zbog toga edukacije predstavljaju najučinkovitiji način zaštite građana od diskriminacije u budućnosti.