Je li Njemačka već u recesiji?
Negativne revizije kretanja BDP-a podupiru scenarij recesije
Negativna revizija kretnje njemačkog BDP-a u četvrtom tromjesečju, pri čemu je iznosio -0,2%, umjesto stagnacije ili 0,0% kako je prvotno najavljeno, obnovilo je osnovni scenarij za recesiju u 2023. Pritom je negativna revizija dominantno posljedica slabije osobne potrošnje.
No stanovništvo nije imuno na kumulativni realni pad raspoloživog dohotka zbog rekordne inflacije i rasta kamata. Oko 30 % njemačkih tvrtki žali se na nepovoljne uvjete bankovnog financiranja. Osim toga, njemačke tvrtke uglavnom su izvršile narudžbe akumulirane tijekom pandemije. Iznadprosječna inflacija i nedavni snažan oporavak eura narušili su konkurentnost poduzeća. Budući da je očekivani pad BDP-a u prvom tromjesečju 2023. godine oko -0,5%, može se reći da je Njemačka na pragu ulaska u recesiju.
Za to vrijeme, simbolično povećanje BDP-a u eurozoni u posljednjem kvartalu (+ 0,1% kvartalno) može se pripisati Irskoj (+ 3,5% kvartalno) i stabilnom rastu u Španjolskoj i Francuskoj.
Glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri poput Njemačke, Italije i Austrije bilježe kvartalni pad i vjerojatno će ući u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine. U posljednje vrijeme, zbog značajnog slabljenja rizika energetske racionalizacije, mnogi su analitičari pozitivno revidirali ekonomske prognoze eurozone, no taj bi optimizam ipak mogao biti preuranjen.
Visoka inflacija ima velik utjecaj na kupovnu moć ljudi, a uvjeti financiranja nastavili su se pogoršavati. ECB je podigao svoju ključnu referentnu kamatnu stopu za 300 baznih bodova od prošlog ljeta i trebao bi povećati za još 100 baznih bodova do ljeta 2023.
Glavni razlozi relativno sporog oporavka uključuju:
- trajnu nesigurnost na strani ponude,
- dugoročne visoke cijene energenata,
- značajno zaoštravanje monetarne politike i
- nedostatnu fiskalnu ekspanziju.
Snažan rast troškova financiranja donekle usporava ekonomsku aktivnost, dok je jak euro također bio štetan za konkurentnost.
Značajnije poboljšanje zahtijevalo bi:
- dalekosežnije rješavanje energetske krize,
- izostanak recesije u SAD-u,
- snažniji oporavak u Kini i
- bolji policy mix u EU-u, odnosno manje monetarnog stezanja,
- snažnije i bolje ciljanu fiskalnu ekspanziju.
