Mala otočna država Cipar, sa svega 1,2 milijuna stanovnika, podijeljena je na dva politička teritorija:
- Južni Cipar (Republika Cipar)
- Sjeverni Cipar (Turska Republika Sjeveni Cipar)
Radi se o de facto podjeli otoka do koje je došlo 1974. godine invazijom Turaka na prostor Cipra, čime je nastala samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koja zauzima trećinu Cipra (37% ukupne površine otoka), a priznata je samo od strane Turske i Pakistana. Neovisnost je službeno proglasila 15. studenog 1983. godine. Sadašnji predsjednik je Ersin Tatar, koji obnaša tu dužnost od 2020. godine.
Ovo se područje deklarira kao sekularna država, što znači da je službeno neutralna po pitanju vjere, ne podržavajući ni religiju ni nereligiju. Glavni grad je sjeverni dio podijeljenog grada Nikozije, a zakonodavnu vlast na tom dijelu otoka ima jednodomna Skupština Republike koja ima 50 zastupnika.
Južni Cipar je međunarodno priznata država te se služeno smatra jedinom vlasti na tom otoku. Glavni grad ove države je također Nikozija, a radi se o državi koja funkcionira kao republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Sadašnji je predsjednik Nicos Anastasiades, koji je na vlasti od 2013. godine. Zakonodavnu vlast ima jednodomni Zastupnički dom s 80 zastupnika, od kojih 56 biraju pripadnici grčke zajednice, a 24 pripadnici turske zajednice no ta su mjesta nepopunjena zbog podjele otoka.
Južni Cipar je od 2004. godine član Europske unije, što je potaknulo gospodarski rast tom području, ali turski je dio ostao slabije razvijen i ovisan o Turskoj.
Više su puta bili pokrenuti mirovni pregovori kako bi se Cipar ponovno ujedinio, ali svi su napori međunarodne zajednice bili neuspješni. Ovakva je podjela često izvor sukoba i neslaganja među stanovništvom Cipra, a i "kamen spoticanja" međunarodne zajednice.
