Pad proizvodnje u Njemačkoj
Energetski-ovisna industrija pala 6%, oporavlja se proizvodnja automobila
Njemačka industrijska proizvodnja u prosincu je pala snažnije od očekivanog, predvođena energetski intenzivnim industrijama (-6,2%), pogotovo intermedijarnim dobrima (-5,8%), kao što su kemijska industrija i proizvodi od stakla. U potonjem, uporno visoke cijene energije čine proizvodnju više dobara neisplativom.
Građevinska aktivnost pala je 8% na mjesečnoj razini. Usred općenito negativnog okruženja, oporavak automobilskog sektora došao je do izražaja, koji se dodatno ubrzao u siječnju, prema podacima Udruženja proizvođača automobila (VDA).
Kratkoročni izgledi za njemačku industriju nisu optimistični. Iako su tvorničke narudžbe u prosincu porasle 3,2% na mjesečnoj razini, na njih su utjecale volatilne narudžbe velikih vrijednosti. Bez njih bi ukupni primitak narudžbi pao za 0,6% mjesečno, što bi samo produbilo silazni trend dinamike narudžbi u odnosu na vrhunac dosegnut sredinom 2021. godine.
Osim toga, istraživanje koje je proveo ekonomski institut IFO pokazalo je pad stanja neizvršenih narudžbi nakupljenih tijekom pandemije, što je do sada imalo doprinos stabilizaciji proizvodnje u nekim područjima. Nastavi li se nepovoljan trend u narudžbama, industrijska će proizvodnja i prvoj polovici 2023. godine nastaviti s negativnim rastom.
Kretanje BDP-a u zadnjem kvartalu 2022. moglo bi doživjeti još jednu negativnu reviziju, dok se u prvom kvartalu ove godine očekuje da će najveća ekonomija u Europi potvrditi recesiju.
Udarac snažno integriranim industrijaliziranim ekonomijama CEE regije je neizbježan, s obzirom na to da se očekuje pad proizvodnje za 1-2% u 2023. godini. Ove godine realno je očekivati da će rast industrijske proizvodnje u CEE regiji snažno usporiti na prosječnih 0-0,5%.
Iako je bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije u Hrvatskoj (11,4% BDP-a) otprilike upola niža u odnosu na prosjek CEE regije, u domaćoj strukturi prevladava visok udio energetski- intenzivne proizvodnje intermedijarnih dobara. U ovoj godini očekuje se pad proizvodnje u Hrvatskoj od -1,0% uslijed slabljenja inozemne potražnje, visoke inflacije (cijene energenata) te nedovršene normalizacije nabavnih lanaca.
Informacije su dobivene od Hrvoja Stojića, glavnog ekonomista HUP-a.
