Plaća je osnovna obveza poslodavca prema radniku koja je uređena prije svega ugovorom o radu, a koji je u najbitnijem temeljen na Zakonu o radu.
Do 2016. je isplata plaće i ostalih novčanih potraživanja iz radnog odnosa bila moguća samo sudskim putem, što je nužno trajalo i dovodilo zaposlenika u stanje egzistencijalne neodrživosti. Često puta su tvrtke poslodavci do trenutka pravomoćnosti presuda prestali postojati, odnosno bile brisane iz registra, što je dobivene presude činilo bezvrijednom, a cijeli postupak i trošak uzaludnim.
Od početka 2016. zakonska je regulativa omogućavala efikasniju naplatu u situacijama neisplata plaće bez znatnih troškova zaposlenika na način da se obračun neisplate plaće smatra ovršnom ispravom (poput pravomoćne sudske presude) kao osnova donošenja rješenja o ovrsi radi neisplata plaće ili otpremnine predajom na naplatu FINA-i, pri čemu nije ukinuta mogućnost prethodno spomenutog načina naplate u sudskom postupku.
Poslodavac je u slučaju neisplata plaće dužan na zahtjev radnika izdati mu valjani obračun dospjele neisplaćene plaće ili drugog novčanog potraživanja. U slučaju da poslodavac ovo odbija, zaposlenik ga može prijaviti Državnom inspektoratu koji u pravilu naređuje poslodavcu dostavu obračuna neisplata plaće u propisanoj formi i sadržaju.
Državni inspektorat je ovlašten donositi i privremenu mjeru osiguranja naplate neisplaćene plaće ako su po zakonu ispunjene pretpostavke iz Zakona o osiguranju radničkih tražbina koji je u velikom dijelu zaslužan za ovo pojednostavljenje i efikasno rješavanje neisplata plaće i drugih novčanih potraživanja iz radnog odnosa.
Treba spomenuti da je i neisplata plaće kazneno djelo prema čl. 132. Kaznenog zakona RH za koje je zaprijećena kazna zatvora do 3 godine, pa zaposlenik kao metodu pritiska na poslodavca može podnijeti kaznenu prijavu nadležnom Državnom odvjetništvu radi neisplata plaće prema teritorijalnoj nadležnosti ili policijskoj upravi.
Ovršni zakon (uz obvezu uzdržavanja djeteta) od 2014. stavio je prioritet na naplatu neisplata plaće, otpremnine i drugih novčanih potraživanja radnika na način da se realizira na računu poslodavca prije ostalih potraživanja.
Gledano iz kuta radnika koji želi zadržati svoje radno mjesto, nezahvalan je njegov položaj i ovlasti prijavljivanja poslodavca radi neisplata plaće kako je prethodno navedeno. Radi toga je zakonodavac praktično funkcioniranje i primjenu (Zakon o osiguranju potraživanja radnika) uredio na način da je obveza poslodavca koji nije do posljednjeg dana u mjesecu isplatio plaću za prethodni mjesec, da sam preda FINA-i zahtjev za prisilnu naplatu neisplata plaće sa valjanim obračunom neisplaćene plaće ili drugog novčanog potraživanja. Temeljem toga FINA provodi ovrhu i isplatu neisplate plaće ukoliko ima na računu poslodavca novčanih sredstava, uz spomenuti prioritet naplate zajedno s uzdržavanjem djeteta.
U slučaju nelikvidnosti poslodavca odnosno nedostatka novca na računu, FINA nalaže poslovnim bankama blokadu svih računa poslodavca nakon čega FINA prema Stečajnom zakonu predlaže stečaj ako je blokada trajala dulje od 4 mjeseca.
Kako je u ovom slučaju naplata neisplata plaće vrlo neizvjesna i u svakom slučaju dugotrajna, a obzirom na moguće ugrožavanje egzistencije zaposlenika i njegove obitelji, Zakon je utemeljio Agenciju za osiguravanje radničkih tražbina koja u ovakvoj situaciji osigurava isplatu plaće.
Postupak teče na način da je poslodavac obvezan odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od kada je FINA utvrdila nemogućnost prisilne naplate kako je prethodno opisano, podnijeti ovoj državnoj agenciji zahtjev za isplatu neisplata plaće ili drugih novčanih potraživanja radnika u visini minimalne plaće.
Nakon toga Agencija sama isplaćuje radniku (ili radnicima) minimalnu plaću radniku, u kojem iznosu stječe potraživanje prema poslodavcu, i po potrebi primjeni sve predviđene načine ovrhe, dok je sa druge strane radniku (ili radnicima) isplaćena plaća, zaštićena materijalna egzistencija njega i onih koje uzdržava.
Unatoč opisanom nastojanju zakonodavca koji je znatno pojednostavio i ubrzao postupak naplate neisplaćene dospjele plaće, uvodno opisana procedura predviđa dugi niz koraka koji se nerijetko kompliciraju i predugo traju, te je potrebno poznavanje praktičnog funkcioniranja sustava, zbog čega se često postavlja pitanje: „Kako mi odvjetnik može pomoći oko neisplata plaće?“
odvjetnik DUŠKO VUČEVAC
Savska cesta 17, Zagreb
dusko.vucevac@hotmail.com
tel. 01/4829-216, 099/502-2465
