Rast BDP-a u RH iznad očekivanja
Hrvatska je četvrta najbrže rastuća ekonomija u EU i u CEE regiji
BDP je u četvrtom kvartalu 2022. rastao od 4,0% na godišnjoj razini koja je nadmašila očekivanja, a potaknuta je bržim rastom ulaganja i javne potrošnje.
Snažan rast investicija (+9,6%), koji je činio polovicu ukupne stope rasta, bio je pod utjecajem "vodopada" EU fondova i rastuće izvozne orijentacije gospodarstva.
Javna potrošnja, koja doprinosi rastu BDP-a gotovo 50%, porasla je za +6,8%, odražavajući rekordne razine subvencija iz paketa energetskih mjera i povećanje sufinanciranja ulaganja iz EU fondova. Proračunski suficit od oko 1% BDP-a, koji omogućuje pravovremeno povećanje javne potrošnje, kratkoročno je djelovao stabilizirajuće i spriječio daljnje usporavanje rasta BDP-a.
Unatoč rastu zaposlenosti od oko 2,5% u 2022., osobna potrošnja porasla je samo 1,3% nakon prosječnih 6,8% u prethodna dva tromjesečja, potvrđujući snažan pad kupovne moći.
Rast izvoza roba i usluga više je nego prepolovljen u odnosu na prethodnih devet mjeseci zbog slabe inozemne potražnje.
Na razini 2022. ostvaren je realni rast BDP-a od 6,3% uz podjednako snažan doprinos osobne potrošnje i investicija. Doprinos neto izvoza (roba usluga) je neutralan, iako su u uvjetima energetske krize uvozne cijene porasle znatno više od izvoznih cijena, uvozne cijene energenata i ostalih sirovina značajno su porasle, a inozemna potražnja znatno je pala.
Sve u svemu, Hrvatska je 2022. godine bila četvrta najbrže rastuća ekonomija u Europskoj uniji i u srednjoj i istočnoj Europi, a struktura rasta BDP-a dodatno se poboljšala, što pogoduje izvozu, a ponajviše robnom. Smatra se da će pad BDP-a u 2023. godini biti relativno skroman, oko 0,5%.
Veliki je broj analitičara objavio pozitivne revizije prognoza za EU ekonomiju, zbog snažnog pada cijena energije, značajnog smanjenja rizika od racionalizacije potrošnje energije i oporavka kineskog gospodarstva kao najjače pokretačke snage izvoza mnogih zemalja EU.
