Rast ukupnih primanja u Hrvatskoj u 2022. godini od 9,8% premašio je prosjek članica EU od 7,2%, a i realni pad primanja (-0,9%) je blaži u odnosu na prosjek EU (-2,0%).
U posljednjih pet godina, ukupna primanja u Hrvatskoj prosječno su rasla 4,4% godišnje (+1,2% realno), ponovo iznad prosjeka EU od 3,0% godišnje (-0,2% realno). Hrvatski jedinični trošak rada raste tri puta sporije u odnosu na prosjek EU (+4,3% prema +12,5%).
Relativno bržem rastu ukupnih primanja zaposlenih u Hrvatskoj zasigurno doprinose brojni modaliteti porezno oslobođenih isplata poslodavaca radnicima, pri čemu je dio njih sadržan u snažnim kratkoročnim mjerama Vlade za zaštitu stanovništva i gospodarstva od posljedica energetske krize. Ovo upućuje da bi daljnje porezno rasterećenje dohotka u sklopu cjelovite porezne reforme otvorilo prostor za brži rast plaća.
Treba rasteretiti ukupan trošak rada kako bi neto plaće u oba porezna razreda (20% i 30%) bile konkurentnije neto plaćama u inozemstvu, čime bi postojeći radnici ostali u državi, dolazila strana radna snaga i osigurala bi se održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Budući da minimalne plaće u Hrvatskoj rastu nesrazmjerno u odnosu na nominalni rast BDP-a gotovo predvodi u EU-u - što je neodrživo - više jača potreba šireg poreznog rasterećenja plaća.
