Kakvo je stanje diskriminacije Srba u Hrvatskoj?

Question

Kakvo je stanje diskriminacije Srba kao manjine u Hrvatskoj?

Answer 1

U „Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu“ objavljeni su podaci o stanju diskriminacije Srba u Hrvatskoj. 

Istraživanje provedeno 2022. među mladima rođenim od 1992. do 2004. godine, pokazalo je da bi njih 55% zakonom zabranilo ćirilicu u Vukovaru. 

U 2022. godini netrpeljivost prema Srbima na društvenim mrežama se očitovala u oglasu za zapošljavanje u kojem je vlasnik ugostiteljskog obrta naveo da ne prima „pakistance, bangladeštance i četnike iz Niša“. 

Parnični postupak zbog diskriminacije pokrenut je kada je jedna tužiteljica smatrala da je bila žrtva diskriminacije zbog svog srpskog podrijetla kada su je godinama zapošljavali privremeno kao tzv. zamjenu, a kada bi se otvorila mogućnost zapošljavanja na neodređeno, prednost bi imali kandidati koji nisu srpskog podrijetla. 

Srpsko narodno vijeće (SNV) ističe da je u jednom slučaju došlo do nezakonitog postupanja djelatnika pojedinih poreznih uprava, koji su često bivše nositelje stanarskog prava koji su Srbi, pri otkupu stanova u kojima su stambeno zbrinuti obvezivali na plaćanje poreza na promet nekretnina, unatoč tome što su prema čl. 13. t. 5. Zakona o porezu na promet nekretnina oslobođeni te obveze. 

Ministarstvu financija bi stoga trebalo poreznim upravama dostaviti odgovarajuće naputke o primjeni ovog propisa na bivše nositelje stanarskog prava, kako bi se ubuduće izbjegla nezakonita naplata poreza.

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ) provodi praksu učestalih terenskih provjera bivših nositelja stanarskih prava i načina korištenja stanova u kojima su stambeno zbrinuti, a udruge i dalje ukazuju da su ove provjere u disparitetu s provjerama drugih korisnika stambenog zbrinjavanja. No budući da SDUOSZ nema podatak koliko se od 2.925 terenskih provjera korištenja stanova tijekom 2022. godine odnosilo na bivše nositelje stanarskih prava, a koliko na druge korisnike, trebala bi se što prije početi voditi evidencija koje će omogućiti iskazivanje takvih podataka. 

Takvi bi se podaci trebali iskazivati jer terenske provjere i s njima povezani postupci otkaza ugovora o najmu mogu imati dalekosežne posljedice na ljudska prava bivših nositelja stanarskog prava, kako je pokazao slučaj bivšeg nositelja stanarskog prava iz Siska, kojemu je nakon terenskih provjera SDUOSZ-a otkazan ugovor o najmu, odjavljeno prebivalište i oduzeta osobna iskaznica. 

Povodom toga je PGP Sisak pokrenuo upravni spor, a Ustavni sud je Odlukom U-III-1265/2020 od 12. srpnja 2022. jednoglasno zaključio da je ovom bivšem nositelju stanarskog prava povrijeđeno pravo na slobodu kretanja i biranje boravišta zajamčeno čl. 31. st. 1. Ustava RH i čl. 2. st. 1. Protokola broj 4. EKLJP.

Answer 2

Nema diskriminacije, ni jedne manjine u hrvatsko, ako se misli, na Državna tijela, ili Državnu politiku., na stranu, poremečeni međuljudski odnosi, pa se to u manjim sredinama, reflektira na navedene. Primjer, mala opčina, svi svakog znaju, Načelnik opčine raspiše neki natječaj i tu se znaju raditi, određene, ne dopuštene radnje, u vidu, da posao ne dobije, ovaj , nego , onaj, i, tu bii se onda mogle žaliti i udruge NE - KUMOVA.jer na natječajima, uvjek se progura nečiji Kum, pa bi se navedene udruge s pravom imale mogučnos ulaganje želbe, na iste.
Sve navedeno se svodi na Makri ili mokro području, ali isto nije dio  Državne politike.

Comments

Naravno da nema. Tetošimo ih i gladimo jer i oni poštuju nas Hrvate kao većinski narod.‌