U „Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu“ objavljeni su podaci o stanju diskriminacije Roma u Hrvatskoj.
Pučka pravobraniteljica je 2022. godine provela istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije. Rezultati su pokazali da 38,4% ispitanika smatra da je diskriminacija u Hrvatskoj po pitanju nacionalne pripadnosti ili porijekla najraširenija. Čak 18% ispitanika smatra da se Romi najčešće susreću s diskriminacijom.
Još neki rezultati istraživanja:
- 55% ispitanika izvještava da smatra kako većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi
- više od 25% smatra da bi Romi u uslužnim djelatnostima odbili mnogo klijenata
- gotovo 25% ispitanika izvještava da bi im bio problem zaposliti Rome
Romi se i širom Europe suočavaju sa nedostatkom integracije, marginalizacijom i diskriminacijom
- 43% Roma u EU ima plaćeni posao, a u RH 41% - daleko ispod općeg europskog prosjeka zaposlenosti od 72%
- više od 50% Roma u EU živi u vlažnim ili mračnim kućama bez odgovarajućih sanitarnih čvorova, dok ih u RH u takvim uvjetima živi 55%
- 22% Roma nema tekuću vodu u EU, a u RH 20%
- 52% romske djece u EU u dobi 6-15 godina pohađa škole u kojima su svi ili većina učenika Romi, a isto se odnosi na 53% romske djece u RH
Neuspjeh Nacionalnog plana za uključivanje Roma
Iako su u Nacionalnom planu za uključivanje Roma od 2021. do 2027. dobro prepoznati problemi romske zajednice, prateći Akcijski plan nije dovoljno ambiciozan, ne sadrži dovoljno mjera za realizaciju postignutih ciljeva, a aktivnosti koje su njime predviđene često su već postojeće aktivnosti nadležnih tijela.
Najčešći problemi s kojima se susreću Romi
IPC Slavonski Brod na temelju informacija koje su pri terenskim obilascima prikupili romski medijatori zaključuje kako su najčešći problemi s kojim se Romi susreću diskriminacija pri zapošljavanju i na radnom mjestu te zabrane ulaska u pojedine ugostiteljske objekte.
Čak su tri lokala u Čakovcu javnim objavama na društvenim mrežama ili privatnom elektroničkom komunikacijom zabranila ulazak Romima. Nakon upozorenja nadležnih vlasti da zabranom ulaska određenoj manjini vlasnici čine izravnu diskriminaciju, zatraženo je da objave ispriku, a razvidno je da su lokali tako i postupili.
Jedna je vlasnica stana u objavi oglasa na društvenim mrežama navela da ne iznajmljuje stan Romima, a za nju je u prekršajnom postupku utvrđena povreda Zakona o suzbijanju diskriminacije te joj je izrečena novčana kazna koja je ispod zakonskog minimuma.
Diskriminacija u obrazovnom sustavu
Broj romskih studenata koji primaju stipendije MZO-a je povećan. Taj se broj prije kretao između 20 i 25, a u akademskoj godini 2021./2022. podigao se na 60 do 65 studenata. Unatoč tome, romski učenici su i dalje suočeni sa segregacijom u obrazovanju, pri čemu se izdvajanje romskih učenika u zasebne razrede i dalje nastavlja. Ova praksa postoji u deset škola, od kojih se polovica nalazi u Međimurju.
Čak dvije škole imaju potpuno segregirane područne škole, što znači da učenici koji ih pohađaju niti izvan nastave nemaju doticaj s djecom iz većinskog stanovništva. U OŠ Petrijanec, u kojoj je 32% romskih učenika, 70% ih pohađa segregirane razrede.
Učenici u etnički segregiranim razredima imaju slabiji školski uspjeh, a mnogi napuštaju obrazovanje bez završetka osnovne škole s navršenih 15 godina. Primjerice, u školskoj godini 2020./21. čak 59 romskih učenika je prekinulo svoje obrazovanje.
Osim toga, u školama koje pohađaju uopće nema učitelja/profesora pripadnika romske nacionalne manjine.
