LGBTIQ+ zajednica u Hrvatskoj susreće se s brojnim problemima, Primjerice, u sustavu visokog obrazovanja upravo LGBTIQ+ studenti se ubrajaju u najčešće uzroke nejednakosti (uz nizak ekonomski status, studiranje uz rad, prebivalište u ruralnim područjima i mjestima udaljenim od sveučilišnih centara, nejednakosti vezane za rodne razlike, roditeljstvo i pripadnost romskoj nacionalnoj manjini).
U Izvješću Kuće ljudskih prava o braniteljima ljudskih prava navodi se da se OCD-i suočavaju s pritiscima i zastrašivanjima, ali i prijetnjama, koje im se upućuju telefonom, anonimnim pismima, na društvenim mrežama i u komentarima internetskih portala. Posebno se diskreditira rad branitelja ljudskih prava koji se bave ljudskim pravima mnogih (nacionalnih manjina, migranata, žena, žrtava rodno uvjetovanoga nasilja te sa suočavanjem s prošlošću), a između ostalog i LGBTIQ+ osoba.
Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji provedeno u 2022. godini, a koje je ispitivalo razinu predrasuda i stereotipa, upoznatost sa zakonodavnim i institucionalnim okvirom, percepciju prisutnosti te osobno iskustvo diskriminacije, pokazalo je da ljudi kao skupinu koja se najčešće susreće s diskriminacijom navode:
- Rome,
- zatim LGBT osobe,
- osobe s invaliditetom, žene i siromašne osobe.
Kao najčešće diskriminatore građani vide razna javnopravna tijela, druge fizičke osobe te potom privatne poslodavce.
Izvor: „Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu“