Postoji veći broj prepreka za strance koji dolaze u RH, a žele se uspješno integrirati u društvo, od kojih je najveći - nedostatak tečajeva učenja hrvatskog jezika. Budući da je u RH u 2022. bio i sve veći broj stranih radnika, jasno je da bi trebale postojati javne politike usmjerene ka njihovoj integraciji u društvo. No tečajeva hrvatskog jezika nedostaje, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako onih vezanih uz rad, tako i drugih.
U RH je sve veći broj stranih radnika koji se izgledom, kulturom i jezikom razlikuju od domaćih radnika, a pojedini poslodavci javno ističu da nisu skloni njihovom zapošljavanju.
Vlasnici poslovnih subjekata ne mogu slobodno birati koga će zapošljavati te pri tome isključiti kandidate zbog njihove boje kože, vjeroispovijedi, nacionalnosti ili neke druge osnove iz ZSD-a. Odluka o odabiru kandidata treba se temeljiti na njegovom znanju i vještinama potrebnim za obavljanje poslova određenog radnog mjesta.
Pritom objava poslodavca na društvenoj mreži da neće zapošljavati kandidate određenog nacionalnog podrijetla ili boje kože predstavlja izravnu diskriminaciju pri zapošljavanju, što je potvrdio i Europski sud pravde u predmetu Feryn (C-54/07).
Građani su ukazivali i na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja osobe, kada osoba zbog dijagnoze epilepsije nije zaposlena u dječjem vrtiću na radnom mjestu spremačice. Kandidatkinji je na razgovoru za posao rečeno da je izabrana, no nakon što je poslodavcu dostavila zdravstvenu dokumentaciju iz koje je vidljiva dijagnoza, odustao je od njezinog zapošljavanja.
MZO je potvrdio da zdravstveno stanje konkretne kandidatkinje nije kontraindikacija za obavljanje poslova spremačice u dječjem vrtiću, zbog čega je utvrđena sumnja na diskriminaciju.
Izvor: „Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu“
