- ŠTEDNJA = Dohodak > Potrošnja
(kad je dohodak veći od potrošnje)
- ZADUŽIVANJE = Dohodak < Potrošnja
(kad je dohodak manji od potrošnje)
Dio dohotka koji nam ostane nakon potrošnje zovemo štednjom. Dohodak može biti:
- plaća,
- mirovina,
- stipendija,
- naknada,
- renta,
- i sl.
Potrošnja je sve ono na što dostupna novčana sredstva trošimo. Razlika koja nam u nekom razdoblju preostane, ako postoji, čini štednju.
Suprotna situacija, kod koje nam raspoloživa razina dohotka nije dostatna za podmirenje troškova, vodi u zaduživanje ili neki od oblika odgode plaćanja.
Mnogi smatraju da je štednja samo odgođena kupnja
Polazi se od pretpostavke da ćemo ta sredstva svakako potrošiti u određenom razdoblju. Međutim, treba misliti i na sve koristi koje nam sredstva 'stavljena sa strane' donose za vrijeme dok ih nismo trošili. To je u prvom redu osjećaj sigurnosti i činjenica da postoji dodatni izvor sredstava kojim ćemo se moći koristiti ako dođe do značajnih promjena naših trenutačnih financijskih okolnosti.
Zabluda je da štede samo bogati i da je za štednju potrebno izdvajati velike količine novca. Naravno, visina ušteđenog iznosa ovisit će ponajprije o iznosu koji izdvajamo, ali i o roku štednje. Tako već i s manjim mjesečnim iznosima možemo u duljem roku uštedjeti iznos koji smo, prije nego što smo počeli štedjeti, smatrali nedostižnim. Oblici štednje koji su nam na raspolaganju jesu:
- različite vrste štednje u kreditnim institucijama i
- štednja u - vlastitom aranžmanu (tzv. "štednja u čarapi").
Mnogi smatraju da je zaduživanje nešto loše i vodi u dužničko ropstvo
Ipak nije tako, a za bolje poznavanje pametnog zaduživanja potrebna je određena razina financijske pismenosti. Naravno, treba razlikovati dobre od loših zaduživanja kreditom. Našao sam ovdje odgovor na pitanje
koja je razlika između dobrih i loših kredita. Koga zanima više, pročitati će.