Hrvoje Stojić, glavni analitičar HUP-a, ima odgovor na ovo pitanje.
Naime, američki predsjednik Joe Biden te glasnogovornik donjeg doma američkog parlamenta Kevin McCarthy (republikanac), postigli su dogovor oko povećanja gornje granice javnog duga uz ostale potrebne mjere.
Podizanje gornje granice javnog duga obavljeno na vrijeme jer bi inače državna riznica bila nesposobna podmiriti obveze već od 5. lipnja 2023.!
Zakonski limit zaduženosti suspendiran je do siječnja 2025. godine, odnosno idućih izbora za predsjednika i parlament, a uz povećanje za iznos koji se u međuvremenu akumulira.
Istodobno su uvedena ograničenja na diskrecijsku potrošnju (koja već nije regulirana zakonom poput socijalnih transfera) osim u slučaju izdataka za obranu u naredne dvije godine.
U fiskalnoj 2024. godini potrošnja će ostati nepromijenjena, a u 2025. je dozvoljeno povećanje od 1%, svakako ispod stope inflacije. Postroženi su i kriteriji za dobivanje bonova za prehranu.
Nadalje, procedure izdavanja dozvola za glavne infrastrukturne projekte će biti značajno ubrzane, i kroz skraćenje vremenskog limita odobrenja na dvije godine te ograničavanje ovlasti na samo jednu državnu agenciju koja procjenjuje utjecaj na okoliš.
Restrikcije na ekstenzivne porezne olakšice za investicije u obnovljive izvore energije u originalnom prijedlogu republikanaca su odbačene. Ponovno ograničavanje sredstava za Poreznu upravu također će kratkoročno smanjiti deficit.
No ništa se nije promijenilo po pitanju temeljnijih problema javnih financija. Nitko se ne hvata u koštac s velikim povećanjem izdataka za mirovine te zdravstvo. Uz to, rashodi za kamate također će znatno rasti.
Dug pokriven gornjom granicom već je premašio vrhunac iz vremena Drugog svjetskog rata u odnosu na ekonomski output.
