Monika Kiris u rubrici Financije od

Kakva je financijska pismenost (financijsko znanje) građana Hrvatske?

* povezano sa odgovorom na pitanje: Što je financijska pismenost?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

3 odgovor(a)

+11 glasa
Redakcija od

Istraživanje financijske i digitalne pismenosti stanovništva RH 2023.

Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provele su treće istraživanje financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, kako bi prikupili informacije o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Hrvatske.

Financijska se pismenost definira kao kombinacija financijske svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja. Točnim odgovorima na pitanja sudionici dobivaju bodove na temelju kojih se formira prosječna ocjena građana. 

Razlike među skupinama 

  • Po dobi, mlađi od 20 (4,4) i stariji od 70 (4,2) imaju najniže ocjene financijske pismenosti, dok oni od 40 do 49 godina imaju najviše (5,1). 
  • Osobe koje imaju samo osnovno obrazovanje imaju prosječnu ocjenu od 4,5, dok osobe visokog obrazovanja imaju prosjek 5,4. 
  • Osobe kojima su prihodi kućanstva niži od 796 eura u prosjeku su ostvarili 4,5 bodova, a osobe kojima su prihodi viši od 796 eura 5,2 boda. 
  • Ispitanici iz naselja manjih od 3.000 stanovnika imaju najnižu ocjenu (4,5) a oni iz naselja većih od 100.000 stanovnika najvišu (5,5). 
  • Kada se gleda po regijama, najniža ocjena je u Sjevernoj Hrvatskoj (4,3), a najviša u Zagrebu i okolici (5,4).v

Prosječna ocjena građana Hrvatske po pitanju financijskog znanja iznosi 4,91 od mogućih 7 bodova ili 70% ostvarenih bodova, što predstavlja značajan rast u odnosu na 2019. godinu.

Čak je 95% građana svjesno utjecaja inflacije na život, što je više od 61% koji su toga bili svjesni 2019. Dodatno, 75% (61% 2019.) zna riješiti zadatak s inflacijom – izrazito veliki rast znanja u zadacima s inflacijom u usporedbi s 2019. je najvjerojatnije posljedica trenutnog ekonomskog konteksta. 

86% razumije zadatak koji zahtjeva shvaćanje koncepta kamate na zajam, pri čemu se radi o blagom padu u usporedbi s 2019. (88%)

59% (63% 2019.) građana zna izračunati jednostavnu kamatu. Ovo je blagi pad u usporedbi s 2019., dok samo 32% građana zna izračunati složenu kamatu, što je također blagi pad u usporedbi s 2019. (36%). 

76% građana upoznato je da su visoki rizici povezani s potencijalno visokim zaradama, dakle radi se o blagom rastu u usporedbi s 2019. (74%). 

74% građana svjesno koristi diversifikacije u svrhu zaštite od rizika. U usporedbi s 2019. (64%), došlo je do značajnog rasta.

+8 glasa
Darija Magdalenić od

Za pravu financijsku pismenost treba puno uložiti u znanje. Treba se školovati, ići na visoke škole i dobiti uvažene certifikate. Samo za običan život financijska pismenost je nepotrebna sve dok se držiš osnova koje je najbolje opisala moja omiljena domaća bloggerica Andrea Andrassi ovim riječima:

"Troši svoj novac na što god ti je drago, dok god te to ne dovodi u opasnost od ovrhe. Jednom se živi, ali treba ti ostat nešto za hranu i HEP."

Dakle, potrošim sve, ali pazim da ostavim za režije. I nije da ne ide. :) Može se. No očito mnogi ne znaju niti to. Nažalost. A to ne bih rekla da je financijska pismenost već - osnove života kada se sam brineš za sebe, a ne neki drugi. Roditelji - na primjer.

Dora Dominović od
financijska nepismenost je u porastu kod svih zgodnih mladića koji žive s mamom i tatom‌
+7 glasa
Hrvoje Hladnik od

Građani Hrvatske su ostvarili prosječan rezultat financijske pismenosti

Hrvatski građani ostvarili su prosječan rezultat ukupne financijske pismenosti u trećem međunarodno koordiniranom ciklusu istraživanja provedenom tijekom 2022. i 2023. godine po metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pokazao je danas objavljen završni, službeni izvještaj te organizacije pod nazivom "Međunarodno ispitivanje financijske pismenosti odraslih" (engl. OECD/INFE 2023 international survey of adult financial literacy).

Istraživanje je provedeno u 39 zemalja, uključujući i 20 zemalja članica OECD-a, na gotovo 69.000 ispitanika u dobi od 18 do 79 godina. Rezultati za Hrvatsku temelje se na istraživanju koje su javnosti predstavile Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u lipnju 2023. godine. Prethodno objavljeni rezultati za Hrvatsku razlikuju se od završnog izvješća zbog naknadno prilagođene metodologije OECD-a te je Hrvatska ostvarila ukupni rezultat financijske pismenosti od 62%, odnosno u prosjeku su hrvatski građani ostvarili 62 od 100 mogućih bodova. U prosjeku - ostvarili su prosjek! indecision

Od zemalja koje su sudjelovale u istraživanju najveću razinu financijske pismenosti imaju građani Njemačke (76%), najnižu razinu od zemalja članica Europske unije ostvarili su građani Italije (53%), dok su najnižu razinu od svih zemalja sudionica ostvarili građani Jemena (42%).

Hrvatska je s rezultatom od 62% iznad prosjeka svih zemalja koje su sudjelovale u ovom ciklusu istraživanja (60%), a ispod prosjeka financijske pismenosti zemalja OECD-a (63%).

Iznadprosječno visoko financijsko znanje u Hrvatskoj

Hrvatska je najbolje rezultate ostvarila u kategoriji financijskog znanja (70%), što je za 3 postotna boda bolje od prosjeka zemalja OECD-a (67%).

U okviru komponente financijskog znanja hrvatski građani najbolje su upoznati s definicijom inflacije, dok su najlošije znanje pokazali u razumijevanju izračuna jednostavnoga i složenoga kamatnog računa. Štoviše, složeni izračun kamata pokazao se kao izazov među ispitanicima iz svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju te je manje od polovine svih ispitanika točno odgovorilo na pitanje koje je zahtijevalo ovaj izračun.

U svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju u prosjeku oko 84% odraslih razumije definiciju inflacije, ali samo 63% ispitanika može primijeniti koncept vremenske vrijednosti novca na vlastitu štednju. Postotak odraslih koji razumiju vremensku vrijednost novca povećao se u svim zemljama s usporedivim podacima od prethodnog ciklusa istraživanja provedenog 2019. godine, što je moguće tumačiti povišenim razinama inflacije u mnogim zemljama sudionicama u vrijeme kada je provedena anketa.

Financijsko ponašanje hrvatskih ispitanika ispod prosjeka

Financijsko ponašanje najznačajnija je komponenta financijske pismenosti i obuhvaća pitanja kojima se utvrđuje savjesnost i metodičnost pri vođenju vlastitih financija.

Istraživanje je pokazalo da su građani u Hrvatskoj manje od građana zemalja EU-a i OECD-a skloni tražiti savjete vezane uz financije od nezavisnog izvora. S druge strane, Hrvati više plaćaju svoje račune na vrijeme (za 3,1 postotni bod) i češće kupuju promišljeno (za 2,4 postotna boda).

Odnos prema novcu pokazuje kako i nadalje značajan dio građana u Hrvatskoj prednost daje potrošnji pred dugoročnom štednjom. Ujedno je to jedina komponenta financijske pismenosti u okviru koje su postignuti rezultati na svim pitanjima niži od prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju i prosjeka zemalja OECD-a.

Digitalna financijska pismenost

U istraživanju je prvi put mjerena i razina digitalne financijske pismenosti. U prosjeku je u svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju razina digitalne financijske pismenosti niža od razine ukupne financijske pismenosti. Prosjek digitalne financijske pismenosti svih zemalja iznosi 53%, a prosjek zemalja OECD-a 55%.

Najvišu razinu digitalne financijske pismenosti imaju građani Njemačke i Estonije (64%), a najnižu razinu digitalne financijske pismenosti ostvaruju građani Albanije (39%).

Dok je ukupna financijska pismenost u Hrvatskoj nešto ispod prosjeka OECD-a, digitalna je financijska pismenost znatno niža te iznosi 49%. Ipak, u Hrvatskoj je znatno manji broj ispitanika bio suočen s financijskom prijevarom ili neautoriziranom transakcijom u usporedbi s ostalim zemljama ili prosjekom zemalja OECD-a.

Dodatni zamah digitalizacije u Hrvatskoj mogao bi dovesti do povećanog rizika od prethodno spomenutih negativnih iskustava, radi čega je nužno ovo područje financijske pismenosti dodatno unaprijediti, tim više jer rezultati istraživanja pokazuju da značajan broj građana u Hrvatskoj nije pokazao dovoljno znanja i vještina za sigurnu primjenu digitalnih proizvoda i usluga.

Slična pitanja

1 odgovor 94 👀
2 odgovora 139 👀
1 odgovor 441 👀
Ana Primorac 13.09.2021. pitanje u rubrici Financije od Ana Primorac
1 odgovor 136 👀
2 odgovora 373 👀
2 odgovora 151 👀
1 odgovor 548 👀
Sandra Vukov 11.03.2021. pitanje u rubrici Financije od Sandra Vukov
Znatko predstavlja

Umjetna inteligencija u službi prodaje

Zagreb
24. - 25. 10. 2024.

KUPI ULAZNICU
Znatko predstavlja

Najnoviji trendovi u IT industriji

Zagreb
28. i 29. 11. 2024.

KUPI ULAZNICU

14.3k pitanja

23.3k odgovora

8.9k komentara

1.7k korisnika

...