Fermijev paradoks predstavlja zagonetku koja se tiče pitanja postojanja izvanzemaljskog života u svemiru. Postavlja se pitanje: ako je svemir tako ogroman i star, a obiluje brojnim planetama koje bi u teoriji mogle podržavati život, gdje su svi izvanzemaljci? Paradoks je nazvan po fizičaru Enricu Fermiju, koji je postavio ovo pitanje tijekom jednog razgovora s kolegama. Ključni element ovog paradoksa je kontrast između visoke vjerojatnosti postojanja izvanzemaljske civilizacije i nedostatka dokaza ili kontakta s njima.
U svemiru postoji nebrojeno mnogo zvijezda, a mnoge od njih su okružene planetama sličnim Zemlji, gdje bi mogli postojati uvjeti pogodni za život. Prema nekim procjenama, samo u našoj galaksiji, Mliječnom putu, moglo bi biti milijardi takvih planeta. S obzirom na starost svemira, bilo bi dovoljno vremena da se razviju napredne civilizacije.
Dakle, Fermijev paradoks izaziva nas da preispitamo naše pretpostavke i razumijevanje svemira, života i tehnologije. Možda izvanzemaljci postoje, ali ne komuniciraju s nama ili nas ne mogu pronaći. Možda su tehnološke barijere za međuzvjezdane putovanja ili komunikaciju previsoke. Ili možda civilizacije ne preživljavaju dovoljno dugo da razviju takve tehnologije.
Postoji mnogo hipoteza koje pokušavaju objasniti ovaj paradoks, ali do danas nijedna nije općenito prihvaćena ili potvrđena. Fermijev paradoks ostaje jedna od najintrigantnijih zagonetki u astrofizici, potičući znanstvenike da nastave tražiti odgovore i razumjeti svemir u kojem živimo.
Izvor:
https://en.wikipedia.org/wiki/Fermi_paradox