Ovaj pojam je krenu od pitanja da li ljudi postaju uz Internet sve usamljeniji i zapravo manje skloni interakcijama koje nisu preko Interneta? Ovo su pitanje pod nazivom "paradoks Interneta" među prvima postavili Kraut i suradnici 1998. godine. Na to su ih potaknuli rezultati dotadašnjih istraživanja koji su pokazali da ljudi koriste Internet najčešće u svrhu komuniciranja. Ovo istraživanje pokazalo je da veće korištenje Interneta vodi rjeđem uključivanju ljudi u socijalne interakcije unutar stvarnog života. Kako bi objasnili dobivene rezultate, Kraut i suradnici ponudili su 2 teorijska pristupa:
- Istiskivanje socijalnih aktivnosti je vrijeme koje su ljudi na Internetu i ono može biti zamjena za vrijeme koje su inače provodili uključeni u socijalne aktivnosti u stvarnom životu.
- Istiskivanjem bliskih veza, koristeći Internet, ljudi sve više zamijenjuju društvene veze veće kvalitete onima manje kvalitete.
Obzirom da su društvene mreže "počele uzimati sve više maha" u našoj svakodnevnici primjećeni su i prvi pozitivni efekti. Tu je bitno naglasiti da se trebamo više pribojavati naizgled pozitivnih efekata, nego čisto negativnih efekata. Dakle, porastom interesa za društveno mreže kao što je Facebook počelo je drastično opadati interes ljudi za različite vrste foruma, newsgrupa, chat kanala, blogova i sličnog.
Kako se kvaliteta života definira se kao subjektivno doživljavanje vlastitog života, današnja istraživanja govore o pozitivnim i negativnim utjecajima Interneta na zadovoljstvo životom. Kao prvo, Internet omogućuje široku dostupnost aplikacijama i servisima od kojih ljudi imaju direktne i indirektne koristi. Također, mnogi internetski servisi kao što su društvene mreže imaju pozitivan utjecaj na ljudske odnose na način da omogućuju stvaranje i održavanje odnosa s drugim ljudima, a oni onda značajno time utječu na ljudsko zadovoljstvo životom.
Međutim, korištenje Interneta ima i negativan utjecaj na kvalitetu života ljudi. Prema Krautovom istraživanju, onima koji imaju malo prijatelja i koji su društveni izolirani u stvarnom životu, korištenje Interneta produbljuje usamljenost i društvenu izoliranost, dok ovdje korist od interneta imaju samo oni koji su hiperdruštveni u stvarnom životu. Također, interakcije preko Interneta ne mogu ljudima biti zamjena za tradicionalnu interakciju "licem u lice". Jednostavno - to nije to. Zatim, Internet može povećati društvene i materijalne aspiracije ljudi te kroz stvaranje frustracije kod pojedinaca smanjiti njihovo zadovoljstvo životom.
Nadalje, istraživanja su pokazala da pasivno pregledavanje novih vijesti na portalima ili tuđih profila na Facebook-u aktivira u mozgu procese društvene komparacije (usporedbe) te stvara osjećaj zavisti koja vodi do ljubomore (dugotrajniji proces). Ovo osobito vrijedi za pregledavanje profila osoba slične dobi, spola, obrazovanja i društvenog statusa jer oni su dobra referentna točka za samoprocjenu sebe. Isto tako, istraživanje iz 2005. ističe da je Internet stvorio okruženje u kojem su ljudi neprestano povezani s vlastitim poslom. Takva kultura rada u velikoj mjeri potkopava kvalitetu obiteljskog života ljudi.
Na kraju možemo iz svega navedenoga zaključiti da Internet značajno utječe na kvalitetu života svih svojih korisnika. Ipak o aktivnostima svakog korisnika u značajnoj mjeri ovisi hoće li taj utjecaj biti pozitivan ili negativan.
