Efikasnost rada programera može varirati između pojedinaca i ovisi o različitim faktorima, uključujući radno okruženje, vrstu projekta, razinu iskustva, preferencije pojedinca i opću kvalitetu života.
Većina stručnjaka za produktivnost i upravljanje radnim vremenom slaže se da je kontinuirani rad od 10 sati dnevno neodrživ na duži rok. Optimalno vrijeme rada može varirati, ali većina istraživanja i praksa preporučuje rad između 6 i 8 sati dnevno kako bi se održala dugoročna produktivnost i dobrostanje zaposlenika.
Važno je napomenuti da više sati rada ne znači nužno više produktivnosti. Postoji koncept smanjenja produktivnosti s povećanjem radnih sati, poznat kao zakon o smanjenju prinosa, koji sugerira da dugotrajni rad može dovesti do gubitka efikasnosti i kvalitete rada.
Što se tiče dobi, nije toliko bitna kao faktor kao što su individualne razlike. Ljudi u svojim 20-ima, 30-ima ili 40-ima mogu imati različite energije, sposobnosti fokusiranja i potrebe za odmorom. Stariji radnici možda preferiraju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, dok mlađi možda preferiraju fleksibilnost i intenzivan rad.
U konačnici, ključno je osigurati ravnotežu između radnog i privatnog života te pratiti individualne preferencije i potrebe zaposlenika kako bi se osiguralo dugoročno zadovoljstvo i učinkovitost.