Iako je Hrvatska među sedam najboljih članica EU zbog snažnog pada javnog duga, taj pad udjela javnog duga te nizak deficit proračuna mogu biti usporeni ili ugroženi slabijim rastom ekonomije u odnosu na očekivanja.
To bi moglo biti uzrokovano recesijom u euro području, ograničenim investicijama u turizmu u usporedbi s razdobljem prije pandemije i suzdržanom potražnjom za putovanjima u neizvjesnom okruženju. Proračunski saldo također može biti negativno pogođen dodatnim izdacima u zdravstvu, obrani te subvencijama za industrijske i klimatske politike koje proizlaze iz zajedničkih politika EU, kao i većim izdacima za kamate na javni dug.
Uz povoljne trendove u javnim financijama, uključujući smanjenje bruto potreba za financiranjem na najnižu razinu u 15 godina (11% BDP-a) te pozitivne ocjene rejting agencija koje upućuju na postizanje "A-" razine rejtinga do 2024. godine, postavlja se pitanje o mogućem poreznom rasterećenju kako bi se ojačalo hrvatsko gospodarstvo na jedinstvenom tržištu.
S obzirom na ubrzan rast bruto plaća na 15% (u usporedbi s 8% prošle godine) i povećanje zaposlenosti iznad 2,5%, predviđa se da će suficit lokalnih vlasti biti veći od očekivanja, koji otvara priliku za smanjenje poreznih stopa i rasterećenje plaća. Također se razmatra mogućnost agresivnijeg poreznog tretmana turističkog najma.
Važno je naglasiti važnost rasterećenja dohotka visokokvalificirane radne snage i poticanje njihovog zapošljavanja kako bi se povećala produktivnost po radnom satu na razini EU prosjeka od 68,4%. U tom smislu, Hrvatska bi mogla značajno smanjiti prosječni porezni klin za visoko kvalificiranu radnu snagu, što bi je približilo najkonkurentnijim članicama EU.
