Zašto više biramo za čitanje click-bait naslove, loše vijesti i crnu kroniku?

Question

Što je to u nama da kod čitanja internetskih portala, vijesti, pa i pitanja na Znatku, više biramo za čitanje click-bait naslove, loše vijesti i crnu kroniku? Što je to u ljudima da ih ne zanimaju pozitivne i lijepe vijesti?

Answer 1

Mislim da ljudi više biraju click-bait naslove, loše vijesti i crnu kroniku za čitanje jer takve vijesti često imaju šokantne i napadne naslove, koji izazivaju jake emocionalne reakcije. Upravo zbog toga ljudi odmah kliknu na takve članke, zainteresiraju se. Takve vijesti često izazivaju strah, stoga ljudi krenu čitati te članke jer žele znati o čemu se točno radi.

Osim toga, kao što znamo, postoje broji algoritmi koji prate što sve klikamo na internetu, zbog čega ljudima koji češće klikaju na takve članke algoritam automatski plasira upravo takve članke. Zato ljudi još više takvog sadržaja konzumiraju, budući da im je dostupniji. 

Također, ljudi više i češće pričaju o negativnim vijestima koje ih zabrinjavaju kako bi te svoje brige dijelili s drugima. Smatram da je i to razlog zašto su neki skloniji čitanju takvih vijesti jer su na taj način u toku s aktualnim vijestima i mogu raspravljati o njima.

Mislim da su to najvažniji razlozi zašto takvi senzacionalističke i negativne vijesti privlače više pažnje od pozitivnih vijesti. 

Answer 2

Ljudi su skloni privlačenju negativnim vijestima jer naš ih mozak obrađuje brže i intenzivnije od pozitivnih. To je evolucijska prilagodba koja nas je pripremala za prijetnje u divljini. 

Jasno je svima nama da u današnjem svijetu ova sklonost može imati svoje negativne posljedice na sve nas.

Previše loših vijesti s negativnim sadržajem može nas učiniti paranoičnima i sklonima vjerovati u teorije zavjere. Zbog toga se čini danas da mnogo više ljudi vjeruje u teorije zavjere - moderno praznovjerje. 

Također čitanje loših vijesti i crne kronike može nas ljude dovesti do osjećaja iscrpljenosti, napetosti i potištenosti. To je zato što praćenje negativnih vijesti može utjecati na naše hormone serotonin i kortizol. 

• Podsjetimo se... serotonin je odgovoran za dobro raspoloženje, dok kortizol je hormon stresa.

Mediji i društvene mreže znaju za našu sklonost negativnim vijestima i koriste to za profit. Vjerojatno je tako i ovdje na Znatku. Danas nas svi mediji i društvene mreže bombardiraju negativnim vijestima kako bismo ih nastavili čitati i gledati. Rijetki su portali koji imaju - lijepe vijesti.

Da bismo se zaštitili od negativnih posljedica loših vijesti -> važno je biti svjestan naše sklonosti prema njima. Također je važno ograničiti količinu negativnih vijesti koje konzumiramo svakodnevno. No, da li ste spremni na ovako nešto? Za okorjele čitate (negativnih, a kojih drugih?) vijesti ovo je kao odlazak na reduciranu prehranu - dijetu  - neće je se lako baš svatko pridržavati.

Još jednom - jeste li spremni?

Answer 3

kako je većina stanovništva na nekoj margini i kako su se počeli dešavati neke loše stvari i ne uspjesi i brojne brojni problemi u životu ljudi se teše na neki način kada pročitaju neke tužne vijesti nečiji neuspje pa na taj način izgrađuju svoje samopouzdanje na tuđoj nekoj nesreći da porede sebe s tim i takvim da vide sebe da su oni bolji od te situacije i drugih ljudi.  To je i posljedica koja je nastala Nakon svih tih silnih odgajanja Zašto nismo bolji od ovoga ili onoga zapravo nas tome uče u detinjstvu da se natječemo sa drugima pa našu nesreću tešimo sa tuđim nesrećama