U dinamičnom svijetu globalne geopolitike, financijska tržišta su vrlo otporna na razne turbulencije. Tijekom proteklih četrdeset godina, burze su preživjele privremene padove kao reakciju na razne geopolitičke krize. Ono što je zapaženo jest brz oporavak koji slijedi nakon tih padova, čak i nakon tragedija poput napada na SAD 11. rujna 2001. ili tijekom ratnih sukoba, kao što su oni trenutno u Ukrajini. Europski indeksi pokazuju izvanrednu sposobnost oporavka u tom kontekstu.
Nedavni sukob između Izraela i Hamasa potiče raspravu o mogućim utjecajima na europsko gospodarstvo i financijska tržišta. Povijesno gledano, europski indeksi su iskusili kratkoročne padove tijekom geopolitičkih događaja, ali su se obično brzo oporavljali unutar mjesec dana od početka krize.
Važno je napomenuti da je osjetljivost europskih indeksa (reprezentativna vrijednost - DAX Indeks u Frankfurtu) na nedavne sukobe između Izraela i njegovih susjeda relativno niska, što sugerira da će trenutna eskalacija na Bliskom Istoku vjerojatno imati ograničen ili nikakav učinak na europsko gospodarstvo i dionice.
S obzirom na trgovačke odnose, Izrael je tek 25. najveći trgovinski partner Europske Unije, predstavljajući samo 0,8% ukupne robne trgovine EU-a u 2022. godini. Trenutna situacija sugerira da sukob ne uključuje nove velike sudionike, što pridonosi stabilnosti na tržištu.
Potencijalni rizik za Europu leži u poremećaju opskrbe naftom, posebno ako bi došlo do poremećaja u Hormuškom tjesnacu između Irana i UAE. Međutim, analitičari smatraju da je taj scenarij malo vjerojatan, uz naglasak na stabilnosti opskrbe nafte i plina.
U slučaju eskalacije sukoba, kratkoročni pritisak na različite industrije, uključujući financijske institucije, tehnologiju i materijale, mogao bi se osjetiti. Građani bi mogli biti oprezniji u trošenju na neesencijalne stvari.
Čimbenik rizika je veći pritisak na Iran od strane SAD-a i EU-a, što bi moglo utjecati na smanjenu proizvodnju nafte – u ožujku ove godine Iran je povećao proizvodnju za 0,48 milijuna barela dnevno (izvor: tradingeconomics.com). U slučaju širenja vojnog sukoba (bez ograničenja opskrbe naftom) cijene nafte mogle bi imati dodatan „geopolitički porez“, što bi kratkoročno izvršilo pritisak na europsku inflaciju. A veća inflacija i više kamatne stope faktor su ranjivosti europskog gospodarstva.
Unatoč tome, dugoročni utjecaj sukoba na Bliskom istoku na europsko tržište i raspoloženje ulagača očekuje se da će biti ograničen. Tržište se brzo prilagođava, a europski indeksi pokazuju stabilnost.
U slučaju daljnjeg pogoršanja situacije ili eskalacije sukoba, ulagači mogu poduzeti sljedeće mjere kako bi se zaštitili:
- Povećati udjel zlata u portfelju na 7-10%.
- Povećati udjel obveznica na 25-35% portfelja, s ravnotežom između kratkoročnih i dugoročnih obveznica.
- Povećati udjel u sektorima komunalnih usluga, zdravstva i potrošačkih dobara (u manjoj mjeri) na 25-35%.
- Povećati udjel tvrtki u sektoru obrane u portfelju na 10-20%, budući da bi taj sektor mogao imati koristi od rasta geopolitičkih napetosti i povećanja vojnih proračuna EU-a.
