Licitari i licitarski nakit za božićna drvca su iznimno važan dio božićne baštine Hrvatske, posebice u sjevernom i srednjem dijelu zemlje.
Licitari su slatki kolači od tijesta s različitim oblicima, a najčešći su oblici:
- srca - simbol ljubavi,
- dijete u povojima kao dar za rođenje,
- konjići,
- jele,
- ptice,
- razne životinjice,
- cvjetovi,
- plodovi i vjenčići, simbolični darovi za radost.
Sama ikonografija licitara se s vremenom mijenjala i modernizirala. Kolačići su u današnje vrijeme ukrašeni raznobojnim glazurom (od crvene, žute, zelene do plave), a oblik kolačića dodatno je ukrašen raznim šarama, vrpcama, cvjetićima, točkicama te valovitim i isprepletenim linijama u bijeloj ili drugim kontrastnim bojama. Ponekad se u gotove oblike umeću ogledalca ili otisnute sličice djevojačkih i dječjih lica.
Licitari na novoj poštanskoj marki povodom Božića
Za proizvodnju kvalitetnih licitara potrebna je vještina (i obiteljske tajne), a koriste se kalupi koji su nekada bili drveni, a sada su limeni.
Licitari su postali cijenjeni lokalni, pa i nacionalni suveniri, a 2010. godine upisani su na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine.
Unatoč tome, broj proizvođača licitara s vremenom se smanjio, što otežava očuvanje ove tradicije. Samobor je jedno od središta proizvodnje, gdje se uoči blagdana mogu pronaći najljepši primjerci ovih umjetničkih kolačića.
Porijeklo licitara datira iz srednjeg vijeka, povezano je s samostanima u sjevernoj i srednjoj Europi te proizvodnjom medenih slatkiša. U šesnaestom i sedamnaestom stoljeću, poznati su mali obojeni kolači ukrašeni prema stvarnim predlošcima, što odražava manirističko razdoblje i kulturu metafore, gdje jedan materijal oponaša drugi u cilju stvaranja malih umjetničkih djela.