Hrvatske javne financije su trenutno u odličnom stanju, što otvara mogućnost za smanjenje poreza na plaću. Prema najnovijim podacima iz trećeg kvartala 2023., Hrvatska bilježi značajan pad javnog duga, ostvarujući treći najveći pad među članicama EU. Razlozi za ovu povoljnu situaciju uključuju snažan nominalni rast BDP-a od oko 13,3%, potaknut visokom inflacijom, te povećanje prihoda od turizma i priljev sredstava iz EU fondova. Unatoč rastu troškova, Hrvatska je ostvarila suficit proračuna od 0,3% BDP-a.
Ova pozitivna kretanja u javnim financijama, uz pad bruto potreba za financiranjem na najnižu razinu u 15 godina, te dobivanje pozitivnih ocjena rejting agencija s ciljem postizanja 'A-' rejtinga, stvaraju povoljan kontekst za razmatranje smanjenja poreza na plaću. Povećanje nominalnih plaća od 14,5% u 2013. i predviđenih dodatnih 10% rasta plaća do 2024., uz solidan prosječni rast zaposlenosti od oko 2%, rezultirat će suficitima jedinica lokalne države iznad očekivanja.
Stoga, prema argumentima HUP-a, postoji prostor za značajnije rasterećenje plaća putem smanjenja poreza na dohodak. Aktivno korištenje fiskalnog prostora jedinica lokalne države potiče konkurenciju, cjenovnu konkurentnost rada i jačanje poduzetništva.
Važno je istaknuti da se nekonkurentan porezni tretman osobnog dohotka, uz više cijene energenata za poduzeća u odnosu na prosjek EU, nepovoljno odražava na konkurentnost hrvatskih poduzeća, posebno izvoznika u euro područje koje je suočeno s recesijom. Osim toga, pogoršani uvjeti financiranja i globalne napetosti u dobavnim lancima mogu dodatno negativno utjecati na međunarodno integrirana hrvatska poduzeća. Dakle, s obzirom na trenutno povoljnu situaciju u javnim financijama, postoji potencijal za smanjenje poreza na plaću kako bi se poboljšala konkurentnost i potaknuo gospodarski rast.
