Njemačka bilježi smanjenje BDP-a od 0,3% u posljednjem kvartalu 2023. u usporedbi s prethodnim kvartalom (prema preliminarnoj procjeni).
Važno je napomenuti da ključni pokazatelji poslovne klime ne ukazuju na mogući povratak gospodarskih prilika na pozitivan trend, sugerirajući da će opadanje BDP-a nastaviti i u prvom kvartalu 2024. godine. Iako se stvarni BDP nije smanjio u trećem kvartalu, kako je ranije objavljeno, tradicionalna međunarodna definicija recesije još uvijek nije zadovoljena.
Očekuje se da će trenutačna recesija potrajati tijekom prvog dijela 2024., s neizvjesnim oporavkom sve dok Europska središnja banka značajno ne smanji kamatne stope. Stoga se očekuje stagnacija ekonomije u cijelom euro području tijekom 2024. godine (s rastom od 0,1%), dok se u Njemačkoj predviđa pad BDP-a od 0,3%.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da njemačka ekonomija, nakon izbijanja pandemije, jedva ostvaruje rast, što je rijedak scenarij koji podsjeća na razdoblje nakon pucanja američkog burzovnog mjehura 2000. godine. Dok su tvrtke tada imale problema s prekomjernim ulaganjima, upitnim investicijskim strategijama i visokim dugovima, njemačka ekonomija sada suočava s novim izazovima poput promjene kamatnih stopa, izgleda trajno visokih cijena energije, gubitka poticaja iz Kine te dugoročnog gubitka privlačnosti Njemačke kao poslovne destinacije. Trenutno tvrtke suočavaju s nizom izazova, što ne obećava značajan brz nakon završetka recesije.
U skladu s njemačkim slabostima, očekuje se daljnji pad robnog izvoza hrvatskih industrijskih tvrtki u prvoj polovici ove godine, procijenjen na oko 5%, nakon već očekivanog pada od 12% tijekom 2023. godine.
Posebno su pogođeni izvoz drvne industrije, energetskih proizvoda, električne opreme, poljoprivrednih kultura te metalnih proizvoda.