Veganska prehrana je optimalnija za razvoj sportaša, te se ovo odnosi i na sportaše koij se natječu u eventima snage kao i onima koji se natječu u eventima izdržljivosti.
1) Osobe koje se hrane veganski ne unose kolesterol, te unose znatno manje zasićenih masnih kiselina. Ovo doprinosi zdravlju kardiovaskularnog sustava, a kardiovaskularni sustav omogućava bolju prokrvljenost mišića, odnosno efikasniji dovod kisika, nutrijenata, hormona i drugih molekula koje su ključne za sportski preformans i generalno zdravlje.
2) Namirnice biljnog porijekla (npr. kvinoja, vježe voće i povrće...) imaju protuupalne molekula, dok meso, mlijeko i jaja imaju proupalne. Protuupalna svojsva biljnih namirnica poboljšavaju oporavak nakon treninga, dok namirnice životinjskog porijekla imaju negativan učinak na oporavak.
3) Mnogi biljni izvor proteina (grahorice, mahunarke - leća, kvinoja, grah, heljda, žitarice...) u svom sastavu imaju i znatan udio ugljikohidrata što ih ćini pogodnim obrokom poslije treninga. Naime, za sintezu mišićnih proteina nakon treninga osim unosa proteina ključan je i unos ugljikohidrata jer pružaju lako dostupan i brz izvor energrije. Naspram tome, namirnice životinjskog porijekla uz proteine sadrže znatan udio masti koje se sporije metaboliziraju i ne pružaju brz izvor energije za optimalnu sintezu mišićnih proteina koja je najuntenzivnija neposredno nakon treninga.
Zaključno, biljna prehrana (veganska) može pružiti značajne prednosti za razvoj sportaša. A kako bi se te prednosti mogle maksimalno iskorisiti trebali bi znati u jendostavnim crtama nutritivni sastav namirnica koje jedemo,a to se može vrlo lako doznati čitanjem deklaracije proizvoda.
