Možda da preoblikujemo "kratkotrajna informacija" u vijest? Teoretski kratkotrajna informacija može biti sve ono što zaprimamo osjetilima, pa onda možda i naše misli.
U tom slučaju bi nemjerljivo puno više bilo kratkoročnih, čak i ako izuzmemo informacije koje ne pamtimo (npr. hodanje sa stanice prema kući) i brojimo samo ono što je nama značajno (npr. prvi poljubac, što smo sve doživjeli kroz lekcija u autoškoli i kakva je na dodir mačja dlaka).
A kad gledamo događaje koji su dovoljno bitni da bi bili vijesti - tu čak postoji i formula. Od sedam čimbenika vijesti, poželjno je da ih događaj ima što više.
To su:
- Pravovremenost (da nije zakašnjelo)
- Aktualnost (npr. sad povezano s američkim izborima)
- Novost (prije nismo znali za to ili imamo neke nove informacije)
- Relevantnost (za ciljanu publiku medija, npr. penzionere)
- Blizina (ako smo u Hrvatskoj, nećemo izvještavati o američkim izborima koliko izvještavaju tamo)
- Točnost
- Govori o važnim stvarima/ osobama (za penzionere možda dr. Oz)
No računica za kratkoročne vs. dugoročne informacije i dalje ne postoji. Ovako logikom, čini mi se da kratkoročnih vijesti ima više. Od njih je povijest i sazdana. Svaki dan ih doživljavamo na pretek i sad se to može pomnožiti sa svakom državom, ili mjestom koje ima medij (ajmo reći da bi preko pretrage medija najbolje provjerili koliko događaja ima, iako to i dalje nije sve).
Nije svaka vijest dovoljno bitna da uđe u povijest, ali opet treba razjasniti na čiju povijest mislimo. "Povijest ispisuju pobjednici" upravo preko udžbenika, enciklopedija i umjetnina koje veličaju njihove uspjehe. Na sreću, ne pale svi pobjednici knjige čije dugoročne informacije ne idu njima u prilog. Zato imamo dokaze i o tome.
