Preventivna arborikultura kao pojam do sada nije postojala u svijetu. Mi u Hrvatskoj prvi smo jasno upotrijebili taj pojam u svojim predavanjima na kongresima i svojim stručnim radovima, dokazavši da se stabla pod stresom koja su na početku sušenja mogu uspješno revitalizirati i da preventivno djelovanje mora postati primarno i jasno odijeljeno od „kirurgije“, kako bi se osigurala održivost urbanih stabala u vrijeme klimatskih promjena.
Unutar djelatnosti arborikulture postojao je ranije i postoji pojam "preventive maintenance" ili preventivnog održavanja stabala koji ne izražava kako su Preventivna arborikultura i Kurativna arborikultura dva različita pojma jasno odijeljena svojom svrhom i postupcima. Održivost urbanih stabala nikako se ne može ostvariti motornom pilom i amputacijama, tj. Kurativnom arborikulturom.
Inicijative i poticaji za uspostavu Preventivne arborikulture dolaze posredno i iz iskustava arborista iz svijeta i iz naše zemlje kako bi se spriječilo da neki nesavjesni arboristi umjesto da liječe stablo, što je dosta jeftina metoda i daje vidljive rezultate tek za godinu dana, savjetuju vlasnicima skupo orezivanje ili rušenje čitavog stabla, koje odrade i naplate u istom danu po višestruko većim cijenama.
U svijetu postoji nekoliko metoda preventivnog održavanja stabala za poboljšanje stanja stabala narušenog vitaliteta, ali su mnogo skuplje i zahtjevnije. Prva je AIRSPADE ili zračni mač, kojim se velikim kompresorom sa ogromnim pritiskom raspuhuje zbijena zemlja u području korijena tretiranog stabla. Druga je razbijanje tla u području korijena tretiranog stabla komprimiranim zrakom na način da se malim eksplozijama zrak upuhuje u tlo i čini raspukline u njemu koje se kasnije ispunjavaju hranjivom tekućinom.
U komparaciji sa našom DRILL 2 FILL metodom, te metode su višestruko skuplje, zahtijevaju skupu i tešku mehanizaciju, mogu se izvoditi samo na lako pristupačnim lokacijama uz korištenje težih vozila i strojeva.
Naša DRILL 2 FILL metoda se oslanja na laganu motornu ručnu bušilicu za zemlju, te hranjive patrone u jutenim cilindričnim vrećicama koje se ugrađuju u tako izbušene rupe u području ispod krošnje tretiranog stabla. Na taj način omogućen je lak pristup stablima i na najzahtjevnijim terenima kao i u unutrašnjim dvorištima između kuća.
Djelotvornost tih preventivnih metoda nije bila znanstveno međusobno uspoređivana, no svaka daje vidljive rezultate.
Poticaj za bavljenjem Preventivnom arborikulturom dobio sam već prije petnaestak godina kada sam uočio da se broj urbanih stabala koja se suše svake godine povećava. Svake godine sve više ljudi je osnivalo firme za orezivanje, rušenje i uklanjanje stabala. Često možemo vidjeti oglase nalijepljene selotejpom po semaforima ili drugdje u gradu na kojima piše: „Rušim stabla“.
Želimo osvijestiti gradovima i građanima situaciju da će klimatske promjene svake godine biti sve veće i sve opasnije. Može nam se stoga ubrzo desiti da ostanemo bez odraslih stabala, ako ne pristupimo aktivno Preventivnoj arborikulturi i aktivnoj zaštiti postojećih zrelih stabala. Moramo shvatiti da nema lijepog parka, drvoreda i hlada samo od mladih novo-posađenih stabala.
