Depresija sama po sebi može imati više uzroka. Najpoznatija je ona koja je nastala disbalansom hormona u mozgu, ali ona može biti i situacijska.
Čovjek koji se nađe u životnoj situaciji iz koje ne vidi izlaza može razviti znakove depresije. Oni evolucijski mogu značiti da smo se tako adaptirali da ne bi predugo živjeli koračajući u krivom smjeru - smjeru koji nam se ne sviđa, no previše smo tvrdoglavi da si to priznamo.
Evolucijska uloga depresije kod čovjeka je kompleksna. Znanstvena zajednica ju još uvijek istražuje, ali postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti zašto bi depresija mogla imati adaptivnu vrijednost. U nastavku dajem još neke od teorija.
Signalizacija potrebe za pomoći
Depresija može služiti kao signal zajednici da osoba treba pomoć i podršku. Ovaj signal je u prapovijesnim vremenima mogao povećati šanse za preživljavanje jer bi privukao pažnju i pomoć drugih članova zajednice.
Analitički stil razmišljanja
Neki istraživači stavljaju naglasak na to da depresija potiče duboko razmišljanje i analizu problema. Ovo može biti korisno u složenim situacijama u kojima je potrebno pažljivo razmotriti različite opcije i posljedice.
Evolucijska prednost povlačenja
Povlačenje iz društvenih interakcija i aktivnosti tijekom depresije može smanjiti rizik od sukoba ili ozljeda. Ta uloga mogla bi imati zaštitnu funkciju u opasnim okruženjima.
Energetska konzervacija
Depresija može potaknuti pojedinca da smanji svoju aktivnost i tako očuva energiju u situacijama kada su resursi oskudni. Ovo ljudima može koristiti i kada postoji prijetnja koja zahtijeva štednju energije.
Socijalna kompeticija
Neki znanstvenici smatraju da depresija može biti povezana s hijerarhijskim odnosima unutar zajednice. Ako je neki član zajednice podložan (i povukao se) time se smanjuje agresija i mogućnost sukoba unutar zajednice. Dominantni članovi nisu više izazvani njima te se pospješuju šanse za preživljavanjem cijele te skupine.
